Page 91 - Platon - Država
P. 91
prvo reći da je to njena sudbina i ona će se ćela, pre sva — Lepo govoriš — rekoh — samo mi reci još i ovo:
ke druge, zajednički ili radovati, ili će zajednički trpeti. hoćeš li njih samo nazivati rođacima ili će oni u svima
— Dobro uređena država će tako i činiti. d ovim poslovima morati i da rade, vodeći računa ο tome
XI. — Vreme je — rekoh — da se opet vratimo imenu: kad je u pitanju, na primer, sve ono što je zako
svojoj državi i da ispitamo da li baš ona najbolje odgo nom određeno ο poštovanju i čuvanju otaca i ο dužnoj
vara našim razmatranjima, ili je to, možda, u većoj meri poslušnosti prema roditeljima; inače im ne bi išlo dobro
slučaj sa nekom drugom državom. ni kod bogova ni kod ljudi, jer se protivi i božjem i ljud
— To je zaista potrebno. skom pravu onaj ko se ne upravlja po zakonu. I da li će
neke
ovakve
bi
koje
463 — Dakle? Ima li i u drugim državama vladalaca i im neko ili ukazao, drukčije glasove ο očevima, na usta gra
kazivati
i
rođacima
ostalim
ο
naroda kao i u njoj ? đana u uši još male dece?
— Ima. e — Takve — reče on — jer bi bilo smešno ako bi se
— A svi oni nazivaju jedne i druge građanima? imena rođaka pominjala samo ustima bez dela.
— Svakako. — Znači da će se, ako se jednom građaninu dogodi
— A kojim imenom naziva narod vladaoce i pored sreća ili nesreća, u ovoj državi, pre nego u bilo kojoj dru
toga što ih zove gračtanima? goj, složiti u reći koju smo maločas pomenuli: ovo je
— U najvećem broju država zove ih despotima, a u moja sreća, ili: ovo je moja nesreća.
demokratskim državama upotrebljava ovaj isti naziv: — Sasvim je tako.
vladaoci (arhonti). 464 — A zar nismo rekli da se u tome osećanju i u toj
— A kako ih naziva narod u našoj državi? Kakvo reci odražava zajednica u radosti i u patnji?
ime daje on vladaocima pored toga što ih naziva: građa — Rekli srno, i to s pravom.
nima? — I pošto naši građani imaju najveću zajednicu u
nazivaju
„moje",
što
b — Zove ih spasiocima i pomoćnicima. onome u radosti, zar ne? imaće najveću zajednicu i u
bolu i
— A kako oni zovu narod?
— Platišama i hraniteljima. — Da, najveću.
— A kakav naziv za narod imaju vladaoci u osta — A je li zajednica žena i dece čuvara razlog što je
lim državama? to tako i pored toga što i ostalo uređenje doprinosi tome?
— Oni ih zovu robovima. — Ta je zajednica najvažniji razlog.
— A kako se nazivaju ti vladaoci među sobom? b XII. — A mi smo se, poredeći dobro uređenu dr
— Savladarima. žavu sa telom i njegovim stanjem kad jedan njegov deo
— A kako naši? oseća bol i radost, složili u tome da je ta zajednica naj
— Sačuvarima. veće dobro za državu?
— Možeš li mi reći za vladare drugih država da li — I s pravom smo se u tome složili.
poneki od njih naziva poneke od savladara rođacima, dok — Znači da se to što pomoćnici 25 imaju zajedničke
c druge naziva strancima? žene i decu pokazalo kao najveće dobro za državu.
— Znamo mnogo takvih. — Dabogme.
— Rođake svakako smatra za svoje i tako ih i — Onda i mi ostajemo pri onome što je ranije re
zove, a strance ne smatra tako? čeno. 26 Kazali smo da čuvari ne smeju imati ni svojih
— Tako je. kuća, ni zemlje, ni imanja, nego da će hranu, kao nagradu
— A tvoji čuvari? Da li među njima postoji neko c za čuvanje, primati od drugih i da tu nagradu za čuvanje
ko bi nekog od sačuvara mogao smatrati strancem i tako moraju svi zajedno trošiti ako žele da zaista budu dobri
ga nazivati? čuvari.
—τ Nikako — reče on. — Jer će za svakog koga bude
sreo misliti da mu je brat, ili sestra, otac ili mati, sin ili 153
152 kći, ili da je neko od njihovih potomaka ili predaka.
