Page 138 - Nil Nidli - Zakoni zdravlja i izlečenja
P. 138
GORKI UKUS SLATKIŠA 137
postavi dnevnu potrošnju vlakana u opseg od
Tabela 5. Dobri izvori rastvorljivih i 50-100 grama dnevno.
nerastvorljivih vlakana
Ishrana rastvorljivim vlaknima je izgleda
Namirnice bogate rastvorljivim i nerastvorljivim takođe značajna kod nedijabetičara. Kao što
vlaknima smo već napomenuli, bez obzira da li osoba ima
Količina Namirnica Rastvorljiva Nerastvorljiva dijabetes ili ne, ta vlakna sprečavaju brzi porast
vlakna (g) vlakna (g) šećera u krvi, sa rezultujućim nižim najvećim
10 kom. Suve smokve 7,5 9,9 nivoom. Prema tome, zahtevi za insulinom su u
1 šolja Leblebije 8,6 15,4 stvari umanjeni kada se ta vlakna dodaju
1 šolja Lima pasulj 8,9 24,9 ishrani. 69 To nije mala stvar. Koliko god da je
1 šolja Soja – sušena 12,6 18,0
1 šolja Pasulj 12,7 22,4 značajan insulin za kontrolu šećera u krvi,
1 šolja Kukuruzni griz 15,4 2,5 istraživanja pokazuju da povišeni nivo insulina u
1 šolja Brašno rogača 30,1 10,9 krvi povećava brzinu pri kojom se razvija
aterosklerozna blokada. 70,71 Prema tome, tre-
Namirnice bogate nerastvorljivim vlaknima balo bi da pomognemo našim telima postavlja-
Količina Namirnica Nerastvorljiva vlakna (g) jući manje zahteva za više insulina. Jedan način
1/2 šolje Pšenične mekinje 11,6 na koji možemo to da učinimo je ishranom sa
1 šolja Sušeni kokos 12,3 manje šećera i biranjem više namirnica bogatih
1 šolja Pistaći 13,4 vlaknima.
1 šolja Crnooki pasulj 15,4 Jedna grupa nedijabetičara koja naročito
1 šolja Bademi 18,3 može da ima koristi od efekata štednje insulina
1 šolja Sočivo 22,1 sastoji se od onih sa povišenim krvnim pri-
1 šolja Kukuruzne mekinje 62,6
tiskom. Osobe sa povišenim krvnim pritiskom
(takozvanom “osnovnom hipertenzijom”), čak
dosta ugljenih hidrata i vlakana potreba za iako nemaju višak kilograma i nisu dijabetičari,
insulinom bila značajno umanjena. Kontrola obično imaju tkiva koja su manje osetljiva na
šećera u krvi je bila bolja i nivo holesterola i insulin. 72 Telo odgovara na ovaj nedostatak
triglicerida je pao. Ti i drugi korisni efekti osetljivosti tkiva proizvodnjom veće količine
ishrane bogate ugljenim hidratima i vlaknima su insulina da bi se obavio posao. Prema tome,
navedeni u tabeli 6. 64,65,66 ako hipertenzivne osobe usvoje bolju ishranu,
njihovi zidovi krvnih sudova će biti izloženi
Tabela 6. Koristi za dijabetičare od ishrane smanjenoj količini insulina.
bogate ugljenim hidratima i vlaknima
Drugi korisni efekti vlakana
- Sniženi nivo triglicerida i holesterola u krvi
- Sniženi krvni pritisak kod osoba sa hipertenzi- Vlakna iz biljnih namirnica pomažu razblaži-
jom vanju, vezivanju, inaktivisanju i ukla-njanju
- Pomaže prestajanju sa terapijom insulinom za otrovnih i kancerogenih supstanci koje se
insulin nezavisne dijabetičare nalaze u našim namirnicama. Vlakna pomažu
- Smanjeni rizik od smrti zbog srčanih oboljenja sprečavanju raka debelog creva, a mogu da
- Poboljšanje gastrointestinalne funkcije pomognu i sprečavanju nekoliko drugih vrsta
- Smanjuje telesnu težinu kod gojaznih raka. 73 Ishrana bogata vlaknima pomaže iscelji-
- Umanjuje rizik od oštećenja bubrega
- Smanjuje zahteve za insulinom vanju želudačnog čira. 74 Vlakna su efektivna u
- Poboljšava glikemijsku kontrolu izlečenju i sprečavanju pojave hroničnog zatvo-
ra. Takođe mogu da budu efektivna u lečenju
hronične dijareje.
Mnogi stručnjaci za ishranu preporučuju da Daleko smo napredovali od kada su vlakna
bi naša ishrana trebalo da sadrži između 20 i 35 dobila svetsku pažnju 1970. godine. Tada je dr
grama vlakana dnevno kada je u pitanju pre- Denis Burkit (Denis Burkitt), istaknuti britanski
vencija raka. 67 Međutim, čak i veće količine lekar, objavio izveštaj koji je veoma efektivno
vlakana izgledaju optimalne za kontrolu dija- oglasio alarm. On je zapazio da u zemljama u
betesa. Istraživanja koja ukazuju na dosledno kojima ishrana uključuje velike količine vlakana
smanjenje zahteva za insulinom poboljšanjem postoji manje slučajeva mnogih degenerativnih
nivoa šećera u krvi pre i posle obroka su koris- oboljenja čestih u zapadnom svetu danas. Ta
tila između 25 i 35 grama vlakana za svakih oboljenja su navedena u tabeli 7. 75
1000 pojedenih kalorija. 68 To lako može da Zapamtite, vlakna se nalaze samo u biljnoj
hrani kao što su voće, povrće, žitarice i jezgras-

