Page 8 - Dušan Đurović - Dukljanska zemlja.qxd

Roman „Dukljanska zemlja“: okovanost zemljom
niije prodavao“ 22 i u kojem je često imanje bilo važnije od
spasenja nečijeg života, ali Gorčin je bio spreman da žrtvuje
Londžu kako bi sačuvao porodicu. Nakon što mu je oduzeta
Londža, Gorčin se suočava s užasnim priviđenjima: „Pred njim
stoje pokojni otac i stariji brat. Otac isto onako kako je bio, kru-
pan, snažan, kao div, u gunjini bez košulje, sa širokim kosmatim
prsima kojima se ponosio među golotrbim brđanima. Pokojnik se
još više primiče i na njega preteći i sa prekorom viče: ‘Gorčine!...
Šta je to, Gorčine!... Zar tako pusti Londžu… kukavički… žens-
ki… kao da nisi moj sin… kao da nisi Knežić!... Gorčine…
Gorčine, znaš da je ona bila naša?... Znaš da su na njoj istrunuli
bubrezi ovog tvog brata i da je umro mlad, onda kad drugi počinju
da žive? Pogledaj kako i sad bolestan izgleda!... Za njom kukaju
naše duše. Nemirni smo. Nas nešto progoni i muči i već čujemo u
našim grobovima glas potomstva koji strašno proklinje… Ne daj,
Gorčine… ne daj našu divnu Londžu… umiri naše grobove…
pođi i vidi kako na njoj naše kosti niču i kako se krv rascvetava u
crvenim cvetovima’.“ 23 San Gorčina vodi do Londže na kojoj
posmatra krvavo cvijeće, ljudske kosti, a onda i rovove iz kojih ga
nakazna bića napadaju – preci Gorčinu ne daju da se oslobodi
međa, a rat te međe mijenja. Možemo konstatovati da ono što je
Đurović iznio u ovome romanu prevazilazi odrednicu „dukljans-
ka“, bilo da je riječ o zemlji ili čovjeku, sreći ili nesreći, životu ili
smrti – govorimo o idejama koje nose sa sobom mnogi drugi
Gorčini i koje opstaju na znatno širem prostoru.
Često je Gorčin Knežić razmišljao o dukljanskoj zemlji i o
okovima koji njemu i ostalima ne dozvoljavaju da je se oslobode
kad se već na njoj toliko muče i pate u gladi, siromaštvu i u
strahu od neprijateljskih napada: „Neki nevidljivi lanac ih sputa-
va i steže nad tom starom drtinom i tu se mrcvare, previjaju i
cede, postaju njeni robovi, robovi njene ćudi, strasti i bolesti,
robovi kao on i kao dedovi njihovi što su bili. Strašno, strašno je
22 Isto, 110.
23 Isto, 100.

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 82, ljeto 2020. 225