Page 6 - Dušan Đurović - Dukljanska zemlja.qxd
P. 6
Roman „Dukljanska zemlja“: okovanost zemljom
je jasno koliko je bilo bogatstvo vjerovanja, obreda i običaja“. 14
Legenda koju vežemo za prostor nekadašnje Duklje jeste legenda
o caru Dukljanu koji je često u crnogorskome narodu dovođen u
vezu s đavolom: „Pričali su mi stari – a to se pamti otkako ljudi
ovđe žive – nju je nekakav latinski car Dukljan koji je živio u
Duklji i koji se pretvorio u najstrašnijeg satanu, stavio pod svoje
đavolje kopito. Njega je Bog kaznio, svezao i zakovao negđe
pored grada, negđe u nekom najdubljem viru Morače ili Zete. Ali
svejedno, Bog nije uvijek svemoćan, duh, nečastivi duh je ostao
da vlada u ovoj zemlji.“ 15 Nesporno je „da su drevne ruševine
često bile povod za nastanak predanja o natprirodnim bićima“. 16
Ipak, cara Dukljana ne treba dovoditi u vezu s istorijskom
ličnošću cara Dioklecijana koji je progonio hrišćane već njegovo
ime treba dovoditi u vezu upravo s prostorom antičkog grada
Duklje: „Mora se reći da legende o Dukljanu nijesu legende o
istorijskoj ličnosti cara Dioklecijana kao progonitelja hrišćana jer
je lik Dukljana po osnovnim svojim svojstvima stariji od vremena
imperatora. Dukljan je nasljednik boga htonskoga svijeta, vezan
je za noć, vodu i podzemlje, pod vodom (pod mostom) i danas
počiva u tradicijskim vjerovanjima itd. To su, osim toga što je ino-
vator, neuništiv, putnik i sl, neka od njegovih osnovnih svojstava,
a ta svojstva mu nije mogao posuditi nijedan rimski car.“ 17 Ovđe
ćemo pomenuti i kovače koji, prema legendi, na Badnji dan lupa-
ju čekićem o nakovanj kako bi pričvrstili lance kojima je Dukljan
okovan: „Kovači su, kao što je iz brojnih predanja poznato, taj
zanat stekli od Đavola. Stoga njihovo prisustvo u navedenome
predanju obezbjeđuje dodatni magijski efekat.“ 18
14 Adnan Čirgić, Natprirodna bića u tradicijskoj kulturi Crnogoraca,
FCJK, Cetinje, 2018, 16.
15 Dušan Đurović, Dukljanska zemlja, Pegaz & Zmaj, Bijelo Polje – Novi
Sad, 2005, 159.
16 Adnan Čirgić, cit. djelo, 42.
17 Isto, 42.
18 Isto, 46.
www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 82, ljeto 2020. 223