Page 7 - Dušan Đurović - Dukljanska zemlja.qxd

Bojana Pržić
Đurovićeva velika književna preokupacija nedvojbeno su bili
selo i patrijarhalni moral koji vlada u njemu. Njegovi „junaci kao
svoju intimu njeguju etički idealitet koji proizlazi iz patrijarhalne
formacije života i tradicije: biti pošten je njihov osnovni zakon
postojanja – nastaviti onamo gdje su i kako su preci zastali za njih
predstavlja moralni imperativ, zakon višega reda“. 19 Nadalje,
„arhetipski koncipirani, oni žive u jednom, svom zatvorenom svi-
jetu i pored toga što posjeduju svijest i senzibilitet ideja o otporu
i promjenama, saznanje o postojanju drugačijih rješenja u životu
i drugačijih modela življenja“. 20 Iz tih razloga njegovi junaci se
teško suočavaju s istinom da je život snažniji od morala. Tako
koncipiran patrijarhalni moral, tradicija i sve što su im preci u
nasljeđe ostavili zapravo ih još više vežu za zemlju koju nazivaju
dukljanskom misleći na legendu o caru Dukljanu, a ne na
nekadašnju Duklju – nije zemlja „dukljanski prokleta“ već je
razarajuća ideja, generacijama u svijest usađivana, o osuđenosti
na nemogućnost raskidanja veze sa omeđenim komadom zemlje,
na kojem oni trpe i stradaju vjerujući da će ih patnje i odricanja
nekad dovesti do „spasenja“. Dakle, ovđe govorimo o „dukljan-
skoj“ vezanosti za zemlju koju čovjek, nesvjestan svoje
svemogućnosti i apsolutne slobode, pokušava opravdati mitom,
legendom, a prije svega idejom koju mu u amanet preci ostavlja-
ju. Gorčina Knežića za zemlju su prikovali njegovi đed i otac, te
se od njega očekuje da i on svoje potomke za imanje prikuje – teži
su ovi okovi od onih kojima je okovan car Dukljan. Nije li čovjek
sposoban da se kreće i da ide za boljim životom? Zar mu je jedini
cilj u životu nagomilati „teritoriju“, puštiti korijene koje nema,
povijati se kad ga gaze i na kraju uvenuti? Gorčin je vjerovao da
iza sebe mora ostaviti više imanja nego što je njemu otac ostavio
jer „ostati bez te svoje očevine, značilo je izvaditi srce iz
Gorčina“. 21 Govorimo o vremenu u kojem je seljak „lipsavao, ali
19 Sofija Kalezić Đuričković, cit. djelo, 69.
20 Isto.
21 Dušan Đurović, cit. djelo, 89.
224 MATICA, br. 82, ljeto 2020. www. maticacrnogorska.me