Page 10 - Dušan Đurović - Dukljanska zemlja.qxd

Roman „Dukljanska zemlja“: okovanost zemljom
materijalni oslonac – crpi, slično Anteju, snagu neophodnu da se
odoli zlom vremenu. Ona je život, jer nas hrani, a u teškim vre-
menima – kakvo je bez sumnje bilo ono Gorčinovo – i svo-
jevrsna utjeha: radeći na njoj, posvetivši joj se čitavim svojim
bićem, čovjek odagoni crne misli, amortizuje snagu udara sud-
bine, ublažava jade kojima je izložen.“ 30 Londža je umjela i da
izda ali i da svojim plodovima u Gorčinu probudi usnulu nadu i
vjeru u život: „Tada on čuje neko šaputanje života koje ne čuju
drugi ljudi, čuje ritam svoje duše kao šum planinskog vrela, u
zoru, čuje kako mu peva unutrašnjost, čuje kako se rađa snaga
njegova tela i njegove duše, kako pobeđuje dobro nad zlim,
kako mu se opuštaju stegnute čeljusti i kako počinje da treperi
osmeh na napuklim i ranjavim usnama. Čuje i oseća kako se
preporađa, kako vedrije počinje da gleda na svet, kako zemlja i
plodovi šapuću tajanstveno, kako se smeju i kako jedno dru-
gome otkrivaju čari i lepote života…“ 31 On će i zaključiti da je
rad na zemlji način da se život nastavi i produži i da majku
zemlju nikad ne treba iznevjeriti.
U prethodno citiranom iskazu Milosava Kalezića pominje se
gigant Antej – osvrnućemo se na mit o Anteju i moguće paralele
tog mita i Gorčina Knežića u Dukljanskoj zemlji. Giganti, sinovi
Zemlje, predstavljali su nosioce kosmičkih sila; gigant Antej bio
je sin Posejdona, boga mora, i Geje, boginje zemlje. Antej, čije
ime znači „onaj koji se suprotstavlja“, sve one koji su prolazili
njegovom zemljom izazivao je na megdan, a od lobanja onih
koji su stradali gradio je hram ocu Posejdonu. Ovaj gigant snagu
je crpio iz zemlje i dok god je bio u dodiru sa zemljom, tj. svo-
jom majkom Gejom, bio je neuništiv. Grčki junak Herakle spoz-
nao je izvor Antejeve neizmjerne snage te ga je, podigavši ga sa
zemlje, savladao u vazduhu. Gorčin zemlju koju naziva svojim
imanjem, svoju Londžu, doživljava kao majku, hraniteljicu, jer
zemlja i jeste jedan od činilaca koji ga održavaju u životu. On
30 Milosav Kalezić, cit. djelo, 38.
31 Dušan Đurović, cit. djelo, 148.

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 82, ljeto 2020. 227