Page 12 - Dušan Đurović - Dukljanska zemlja.qxd
P. 12
Roman „Dukljanska zemlja“: okovanost zemljom
da prisvaja zemlju, a nemajući ni saznanja o tome odakle on na
njoj: „Možda smo u svojoj nesigurnosti, u strahu da se ne izgubi-
mo pod ovom kapom nebeskom, prisvojili jedan dio zemljinog
šara i nazvali ga svojim. Kopamo po tom grumenu zemlje, ski-
damo prašinu sa starih i novih predmeta, vidimo uvijek znana
lica.“ 36 Ali čovjek je najgora životinja: „Najgora, jer on umije da
misli, ima svijest, razum, pamet… Umije sa svake strane da
napane i svuda da postavi zamku i drugom iskopa vučju rupu.“ 37
On je od svih misli koje je mogao izroditi, izrodio onu da može i
da mora zavladati Prirodom i svim onim što je dio nje, imajući tu
na umu i sopstvenu vrstu. Nažalost, još uvijek je u zabludi da je u
tome i uspio: nemoćan pred Prirodom i pred tom spoznajom
čovjek je zloupotrijebio svoju inteligenciju i stvorio oružje za
borbu protiv sebe samog. Osmislio je životno ustrojstvo i regule
kakve ne poznaju druga bića, te slijedi da u takvome svijetu ne
postoje ravnopravni odnosi između njega i ostatka Prirode.
Nadalje, potreba za nazivanjem nečega svojim, rađa neutoljivu
želju da se ta svojina širi i uvećava – što više zemlje prisvojiti a s
njom i porobiti ili uništiti sve ono što je na njoj, dakle, čovjek
započinje rat, a „rat od čoveka pravi zver, krvavu, inteligentnu
zver“. 38 „Svakoga momenta može navaliti neprijatelj sa svim
modernim sredstvima za ubijanje“ 39 koja su uvijek tražila i uspi-
jevala naći ljude. Gorčinov sin Rade zamišljao je top kojim nepri-
jatelj napada kao „neku čudnu i strašno veliku gvozdenu spravu, sa
mnogo čekrka, malih točkova i širokih zubatih lanaca: pored nje
Švabo sedi, puši lulu, razgovara i pije kafu, pa kad mu pripane da
puca, malo se osmehne i kao od šale pritisne neko dugme“. 40 Rat
je onima koji su napadali predstavljao igru i bizaran užitak. Urlik
36 Milorad Bošković, Ava Gardner na Koniku, NIO „Univerzitetska riječ“,
Nikšić, 1987, 85.
37 Dušan Đurović, cit. djelo, 106.
38 Isto, 143.
39 Isto, 29.
40 Isto, 44.
www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 82, ljeto 2020. 229