Page 3 - Dušan Đurović - Dukljanska zemlja.qxd
P. 3

Bojana Pržić
          arhaičnim modelima strukturiranja, sišao je sa istorijske pozor-
                                               1
          nice, a novi je tek trebalo da se formira.“ Književnost između
          dva svjetska rata obilježena je brojnim gibanjima i promjenama,
          a sve je to posljedica društvenih dešavanja. Nastaju djela u koji-
          ma su glavni likovi predstavnici radničke klase i seljaštva i koja
          ponajbolje oslikavaju teške udese koji prate i pojedinca i cijelo
          društvo. Treba imati na umu da su to djela s izraženom tenden-
          cijom  i  da  takva  književnost  mora  propagirati  „najaktivniji
          odnos prema životu, kako bi se efikasno mijenjao i izmijenio“, 2
          a  najbolje  će  svoje  zamisli  ovi  pisci  ostvariti  realističkim
          metodom: „Međuratna crnogorska proza – kao uostalom i poez-
          ija, i sve što je ovdje stvarano na polju literature – polazila je od
          strogo  realističkih  principa  i  osnova,  iako  je  ovo  period
          najraznovrsnijih eksperimenata i istraživanja u domenu umjet-
                                            3
          nosti  u  Evropi  i  kod  naših  naroda.“ Pisci  koji  stvaraju  u
          ovakvome duhu „u vodeća načela ubrajaju spoj estetike i etike,
          odnosno  približavanja  života  i  umjetnosti,  pri  čemu  nije
          neophodno  unositi  literaturu  u  život,  ali  se  obavezno  mora
          unositi  život  u  literaturu“, 4  dakle,  „umjetnost,  sudeći  po
          ovakvom  opredjeljenju,  ne  može  obavljati  ni  jednu  svoju
          značajnu  funkciju  ukoliko  nije  životna,  aktuelna  i
          angažovana“. 5
           1  Sofija Kalezić Đuričković, Pripovijetke Dušana Đurovića, ITP „Zmaj“,
          Novi Sad, 2003, 7.
           2  Slobodan  Vujačić,  Crnogorska  socijalna  literatura,  NIO  „Pobjeda“  &

          OOUR Izdavačka djelatnost Titograd, Titograd, 1978, 35.
           3  Dobrašin  Jelić,  „Žrtve  društvenih  odnosa:  Likovi  seljaka  u
          pripovjedačkom svijetu Nikole Lopičića“, u Zbornik radova Delo Nikole M.
          Lopičića,  uredio  Miloš  Đorđević,  Institut  za  srpsku  kulturu  Priština,
          Leposavić, 2005, 28.
           4  Radomir  V.  Ivanović,  „Književna  kritika  kao  disciplina  nauke  o
          književnosti  (Dušan  Đurović  i  književna  kritika)“,  Riječ,  br.  12,  Institut  za
          jezik i književnost Filozofskog fakulteta, Nikšić, 2015, 14.
           5  Isto, 14.
          220  MATICA, br. 82, ljeto 2020.             www. maticacrnogorska.me
   1   2   3   4   5   6   7   8