Page 315 - Dan Brown - Postanak
P. 315

74.





             „ B R Z O !   G O S P O Đ I C E   V I D A L . . . profesore Langdone... dođite brzo!”

                 Langdon i Ambra pojurili su stubama dok su povici oca Bene i dalje odjekivali.
             Kad  su  stigli  na  vrh  stuba,  Langdon  je  izjurio  u  svetište,  no  odmah  se  izgubio  u
             kopreni tame.

                 Ne vidim ništa!
                 Dok je pipao pred sobom u tami, od su mu se naprezale da se odviknu od sjaja
             uljanica u kripti. Ambra mu se pridružila, žmirkajući kao i on.

                 „Ovamo!” očajnički je dovikivao Bena.

                 Pošli su prema zvuku i konačno spazili svećenika u slabim tracima svjetla što su
             prodirali sa stubišta. Otac Bena je klečao, sagnut nad tamnim obrisom tijela.

                 U času su stigli do njega. Langdon je ustuknuo spazivši na podu tijelo agenta
             Díaza,  groteskno  izvrnute  glave.  Díaz  je  ležao  na  trbuhu,  no  glava  mu  je  bila
             zakrenuta  za  180  stupnjeva  unazad,  tako  da  su  mu  beživotne  oči  zurile  u  strop
             katedrale.  Langdon  se  užasnuto  trznuo,  konačno  pojmivši  paniku  u  povicima  oca
             Bene.
                 Oblio ga je hladan znoj, naglo se uspravio i pokušao pogledom prodrijeti kroz

             tamu ne bi li primijetio i najmanji pokret u golemoj crkvi.
                 „Njegov  pištolj”,  prošaptala  je  Ambra  pokazujući  na  Díazovu  praznu  futrolu.
             „Nestao je.” Zagledala se u tamu oko njih i povikala: „Agente Fonseca!”

                 U tami, tik do njih, začulo se struganje cipela o pločice i zatim zvuk sudara tijela
             u silovitoj borbi. Potom je, zapanjujuće naglo, iz blizine zagrmio pucanj. Langdon,
             Ambra i Bena ustuknuli su, i dok je pucanj odjekivao svetištem, čuli su paničan glas
             kako viče: „¡Corre!” Bježite!

                 Odjeknuo je drugi pucanj i zatim se čuo težak udar – izvan svake sumnje, udarac
             tijela o tlo.

                 Langdon je već zgrabio Ambrinu ruku i povukao je prema dubokim sjenama uz
             bočni zid svetišta. Otac Bena slijedio ih je ukorak te su se, u mučnoj tišini, sve troje
             skutrili uz hladan kamen.

                 Langdon je pogledom pokušavao prodrijeti kroz tamu i pritom se trudio shvatiti
             što se to zbiva.
   310   311   312   313   314   315   316   317   318   319   320