Page 43 - William Engdahl - Stoljeće Rata

kompanija Anglo-Persian Exploration Co. još nije proizvodila veće
količine nafte, ali je već tada strategija britanske Vlade imala odluku da
je britanska prisutnost u Perzijskom zaljevu od bitne važnosti za njezine
nacionalne interese. Kao što smo već vidjeli, nezaustavljiva njemačka
gradnja željeznice Berlin-Bagdad igrala je značajnu ulogu u donošenju te
odluke.
U julu 1912., na Churchillovo inzistiranje, britanska je Vlada
pod vodstvom premijera Asquitha imenovala Kraljevsku komisiju za
naftu i stroj na naftni pogon. Umirovljeni je lord Fisher bio imenovan
predsjednikom te Komisije.
Početkom 1913. godine, tajnim djelovanjem, opet na poticaj
Churchilla, britanska je Vlada kupila većinski paket dionica poduzeća
Anglo-Persian Oil (danas British Petroleum). Od toga je dana nafta postala
središtem britanskih strateških interesa.7
Ako je Engleska mogla ne samo osigurati svoje izravne potrebe nafte
za prijevoz i energetsku tehnologiju budućnosti, nego i osporiti svojim
suparnicima dostup zalihama nafte u svijetu, što je možda bilo od veće
važnosti, onda je mogla i zadržati vodeću ulogu u sljedećem desetljeću.
Ukratko, kad se već engleska stagnirajuća industrija nije mogla natjecati
s njemačkim Daimlerovim motorima, onda će Engleska kontrolirati
sirovinu bez koje Daimlerovi motori ne mogu raditi. Što je sve ta engleska
politika značila za tok svjetske historije, tek će postati jasno.

Sudbonosni put u Pariz Sir Edwarda Greya

Zašto bi Engleska riskirala svjetski rat 1914. godine s ciljem zaustavljanja
razvoja njemačkog industrijskoga gospodarstva?
Pravi je razlog engleske objave rata u avgustu 1914. godine u suštini
ležao u “staroj tradiciji britanske politike, pomoću koje je Engleska
postigla status velike sile i pomoću koje je nastojala zadržati taj status,”
izjavio je njemački bankar
Karl Helfferich 1918. godine. “Engleska je uvijek gradila svoju politiku
protiv politički i gospodarski najjače zemlje europskoga kontinenta”,
naglasio je.
“Sve otkako je Njemačka postala politički i gospodarski najjačom silom
kontinentalne Europe, Engleska se osjećala ugroženom od Njemačke više

43