Page 38 - William Engdahl - Stoljeće Rata
P. 38

F. William Engdahl: Stoljeće rata

          Rothschild.
            Reilly je prerušen u svećenika i lukavo glumeći D’Arcyju jako pobožna
          čovjeka, nagovorio D’Arcyja da svoja isključiva prava na perzijske zalihe
          nafte prepusti, ugovorom, jednoj britanskoj kompaniji za koju je tvrdio
          da  je  dobro  “kršćansko”  poduzeće,  tj.  Anglo-Persian  Oil  Company.
          Britanska  je  vlada  dovela  škotskog  financijera Lorda Strathcona, kao
          glavnog dioničara kompanije Anglo-Persian, a stvarna je uloga Vlade u
          toj kompaniji zatajena. Tako je Reilly osigurao Britaniji prvi veliki izvor
          nafte.


                      Željeznicom od Berlina do Bagdada

            Godine  1889.  jedna  je  skupina  njemačkih  industrijalaca  i  bankara,
          na čelu koje je bila Deutsche Bank (Njemačka banka), dobila koncesiju
          od osmanlijskih vlasti za gradnju željeznice kroz Anadoliju, od glavnoga
          grada Istambula. Taj je ugovor proširen deset godina kasnije, 1899., kad
          su otomanske vlasti dale toj njemačkoj skupini odobrenje za sljedeću fazu
          provedbe projekta poznatog pod imenom Projekt za izgradnju željeznice
          Berlin-Bagdad. Ovaj je drugi sporazum uslijedio nakon posjeta njemačkog
          cara Wilhelma II. Istambulu, 1898. godine. Tih su godina odnosi između
          Njemačke i Turske jako dobili na važnosti.
            Njemačka je odlučila izgraditi jake privredne odnose s Turskom, počevši
          1890-ih godina, kao put za razvitak potencijalno velikih novih tržišta na
          Istoku  za  izvoz  njemačkih  industrijskih  proizvoda.  Željeznica  Berlin-
          Bagdad trebala je postati okosnicom sjajne i ostvarive privredne strategije.
          U pozadini su se nazirala naftna bogatstva i Britanija se usprotivila tome
          projektu. Tragična su događanja na Bliskom Istoku 1990-ih godina izravno
          povezana sa sjemenom netrpeljivosti iz toga doba.
            Više od dva desetljeća pitanje je izgradnje moderne željeznice koja bi
          povezivala kontinentalnu Europu s Bagdadom bilo predmetom razdora
          u  središtu  njemačko-engleskih  odnosa.  Po  procjeni  direktora  Deutsche
          Banke, Karla Helffericha, koji je u to vrijeme bio nadležan za pregovore
          oko  projekta  bagdadske  željeznice,  ni  jedno  drugo  pitanje  nije  dovelo
          do  tako  velikih  napetosti  između  Londona  i  Berlina  tokom  razdoblja
          od jednog i pol desetljeća, koje je prethodilo 1914. godini, osim možda
          pitanje rastuće njemačke pomorske flote.4



          38
   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43