Page 47 - William Engdahl - Stoljeće Rata

Britanija je tokom sljedećih deset godina napravila još jedan dubok
obrat u svojoj politici geopolitičkog savezništva, kojim je tok događaja
u Rusiji preokrenula u svoju korist. Počevši od 1891. godine, Rusija
je otpočela ambiciozan program industrijalizacije donošenjem strogih
zaštitnih carina i programa za izgradnju željezničke infrastrukture. Godine
1892. čovjek koji je bio nadležan za program izgradnje željeznica, grof
Sergej Witte, postao je ministrom financija. Witte je imao bliske odnose s
francuskim ministrom Hanotauxom i oko izgradnje željezničkog sistema u
Rusiji razvili su se pozitivni temelji za francusko-ruske odnose.
Najambiciozniji projekt koji je u to vrijeme pokrenut u Rusiji, bila je
izgradnja željeznice koja će povezivati zapadni dio Rusije s Vladivostokom
na Dalekom istoku, Transsibirski željeznički projekt, s prugom dugom
8.600 kilometara, koja će promijeniti ukupnu rusku privredu. Bio je
to najambiciozniji željeznički projekt na svijetu. Witte je i sam duboko
Proučavao njemački gospodarski model Friederichs Lista, a na ruski je
jezik već bio preveo Listovo djelo Nacionalni sistem političke ekonomije,
koje je Witte nazvao “rješenjem za Rusiju”.
Witte je govorio o željezničkom projektu kao o projektu koji će
podignuti kulturno zaostale dijelove u unutrašnjosti Rusije. “Željeznica
je kao kvasac koji dovodi do kulturne fermentacije među stanovništvom.
Čak i ako na svom putu prolazi kroz predjele nastanjene potpuno divljim
ljudima, za kratko će ih vrijeme uzdići na razinu potrebnu za održavanje
željeznice”, rekao je 1890. Središnji je dio Witteova plana bio razvitak
mirnih i korisnih odnosa s Kinom, neovisno o britanskoj kontroli kineskih
luka i morskih puteva, preko kopnenih puteva koje će otvoriti sibirska
željeznička pruga.
U svojstvu ministra financija, od 1892. do njegova smjenjivanja u
vrijeme sumnjivo tempirane ruske “revolucije” 1905. godine, Witte je
drastično promijenio situaciju u Rusiji. Od nekadašnje “žitnice” za britanske
kompanije koje su trgovale žitom, Rusija je postala potencijalno moderna
industrijska zemlja. Željeznice su započele najveću industrijalizaciju
zemlje i dovodile do transformacije cijeloga niza s njom povezanih sektora,
poput čelika i drugih. Nadalje, Witte je svog prijatelja i bliskog suradnika,
znanstvenika Dimitrija Mendeljejeva, utemeljitelja ruske agrohemije
zasnovane na idejama Nijemca Justusa Liebiga, imenovao šefom novog
Ureda za standardiziranje mjera, u koji je uveden metrički sistem radi
daljnjeg olakšavanja trgovine s državama kontinentalne Europe.

47