Page 19 - Mauro Biglino - Biblija nije sveta knjiga
P. 19

www.balkandownload.org




                  O tom se tekstu ne zna ništa: ni tko ga je napisao, ni kada, ni kako, ni s kojim
              samoglasnicima... Znamo samo da imamo kopije kopija od kopija te da one nisu
              nikad ostajale vjerne prijašnjoj verziji. Original je nepoznat svima. Nakon ovih
              premisa, ima li još potrebe govoriti o prevari? I ima li smisla baviti se time?

                  Odgovor  na  oba  pitanja  je  -  da.  Ponajprije  zato  što  su  iz  Biblije  preuzete
              mnoge  tvrdnje  koje  smatramo  apsolutnim  istinama  -  na njoj  se  temelje  čitave
              teologije, nacionalističke ideologije, ezoterijska učenja, mistične struje i dr. Iz te
              grupe  tekstova,  tako  uređenih,  dolaze  konstrukcije  duhovnih  svjetova   Bog,
              anđeli, demoni.,.  koji pak, i to uvjereno tvrdim, u toj knjizi nisu prisutni, kao što
              ćemo uskoro i vidjeti. Na toj su knjizi sagrađene idologije koje politički, kulturno,
              socijalno i ljudski uvjetuju i velik dio moderne i suvremene povijesti.

                  Bezbrojne  i  maštovite  duhovnjačke  konstrukcije  koje  su  se  stoljećima
              razvijale  bile  su,  a  i  danas  su  često  u  međusobnom  sukobu  ali  se  slažu  u

              svojevrsnom manje-više prešutnom podržavanju temeljne prevare kako Biblija
              govori  o  Bogu  i  duhovnim  svjetovima  koji,  kao  i  materijalni  svijet,  dolaze  od

              njega  i  ovise  o  njemu.  Kršćanstvo  i  židovstvo  su  u  mnogim  gledištima  vrlo
              udaljeni, ali djelotvorno pridonose širenju te neistine po svijetu, iako s drugačijim
              motivima i drugačijim ciljevima.


                  Osoba koja pripada židovskoj zajednici napisala mi je da su masoreti morali
              jako  utjecati  na  biblijske  tekstove  da  bi  im  prekrili  prvo  značenje  koji  je  bilo
              previše grubo i konkretno da bi bilo prihvatljivo. Toliko grubo i konkretno da je
              predstavljalo izvor rizika, opasnost za njihov svijet. Ta mi je osoba ukazala na
              činjenicu da se radilo o životu ili smrti, i to ne samo o njihovom životu, već o
              životu čitavog židovskog naroda. U stoljećima u kojima su masoreti djelovali (od
               .  do   .  st.   izraelski  je  narod  bio  raširen  duž  obala  Sredozemnog  mora  i  u
              Europi, tj. na onim teritorijima gdje su se dvije religije  kršćanstvo i islam  borile
              za prevlast neviđenom količinom nasilja i okrutnosti. Prolilo se na tisuće litara
              krvi  u  ime  zajedničkog  Boga.  U  toj  su  situaciji  židovski  mudraci  morali  svoje

              tekstove učiniti kompatibilnima s tim dvjema religijama, što su i učinili. Prikrili
              su,  barem  jednim  dijelom,  grubu  konkretnost  tog  teksta,  učinivši  ga  tako
              prihvatljivim  i  upotrebljivim  pobjedničkim  teologijama  koje  su  se  počinjale
              nametati. Ali i u stoljećima koja su slijedila radilo se na tome kako bi se odredila
              prihvatljiva slaganja.







                                                             19
   14   15   16   17   18   19   20   21   22   23   24