Page 20 - Mauro Biglino - Biblija nije sveta knjiga
P. 20

www.balkandownload.org



                  Rimska  je  crkva  u  srednjem  vijeku  imala  pretenziju   koju  je  često  i
              ostvarivala) da odredi koje su prave biblijske istine a koje nisu te koje su  istine
              morale  biti  ispravljene  čak  i  u  samoj  hebrejskoj  misli.  Vatikanski  su  moćnici
              barem  dijelom  postigli  svoje  ciljeve,  prijeteći  odmazdom  onima  što  su
              prakticirali  židovstvo  nesukladno  idejama  koje  je  Crkva  smatrala  ispravnim  -
              teorijska razrada koju su učinili rabini bila je predmetom analize i, kada je to bilo
              neophodno, progona.

                  Čak  i  u  toj  sociokulturnoj  sredini  i  u  toj  povijesnoj  situaciji  ekstremne
              opasnosti,  sazrijele  su  i  nametnule  se  one  varijante  iz  reda  duhovnosti  kakve
              danas  poznajemo.  Nastala  su  tako  shvaćanja  koja  se  nakon  temeljitog  ispita
              pokažu onakvima kakva stvarno i jesu - proizvodima mašte bez ikakvog temelja
              u Bibliji. Teologija je naime posebna misaona forma - stvara ideju Boga, određuje
              mu  moguće  atribute  i  onda  provodi  stoljeća  diskutirajući  o  onome  što  je  ona
              sama  zadala.  Ona  je  u  osnovi  autoreferencijalna:  budući  da  nema  na
              raspolaganju konkretan predmet studija jer Bog to ne može biti, ne čini drugo
              nego da proučava samu sebe i ono što sama razrađuje.


                  Katolički teolog Armin Kreiner piše da o Bogu nitko ne zna ništa, očitost koju
              nitko  ne  može  zanijekati   vidi  Bibliografiju .  Miguel  de  Unamuno,  oštroumni
              španjolski  mislilac,  bivši  rektor  Sveučilišta  u  Salamanci,  dao  je  relevantnu  i
              kratku analizu porijekla i motivacije teološke misli napisavši: „Teologija se rađa
              iz mašte stavljene u službu života koji želi biti besmrtan  (O tragičnom osjećanju

              života). Drugim riječima, čovjek ne želi čuti da se sve završava smrću pa teologija
              daje  odgovor  tako  što  utemeljuje  ideju  o  Bogu  koju  kasnije  sama  razrađuje.
              Njegova je tvrdnja u suglasju sa sadašnjim Dalaj Lamom koji govori kako se svaki
              oblik religije rađa s ciljem da odgovori majci svih tjeskoba - strahu od smrti.

                  Teolozi, ideolozi, samozvani ezoterični učitelji, mistici svih vrsta i porijekla
              djelovali  su  stoljećima  u  svojevrsnoj  suradnji  -  ponekad  prešutnom  i
              automatskom  a  ponekad  i  svjesnom  suučesništvu  -  u  širenju  iste  poruke  u

              odnosu na Bibliju. Na taj način, ono što je na početku bila normalna pripovijest
              konkretnih i povijesnih zbivanja koja su se ticala čovječanstva - Elohima koji su
              intervenirali  genetskim  inženjeringom  o čemu  sam  naširoko  pisao u  knjizi  U

              Bibliji nema stvaranja)  i  jednostranom  odnosu  između  jednog  od  njih   Jahve   i
              onog naroda - pretvoreno je u dogmatski temelj jedne religiozne misli koji još i
              danas uvjetuje, direktno ili indirektno, više od dvije milijarde ljudi.






                                                             20
   15   16   17   18   19   20   21   22   23   24   25