Page 17 - Mauro Biglino - Biblija nije sveta knjiga

www.balkandownload.org

______

5.

Priča o Davidu i Golijatu:
kome vjerovati?

roučimo sada jedan događaj za koji znaju i oni koji nisu dobro upoznati s

P
Biblijom - priču o Davidu i Golijatu. U Prvoj knjizi o Samuelu, u
sedamnaestom poglavlju, pripovijeda se kako je mladi David srušio diva
Golijata jednim udarcem svoje praćke i zatim ubio odsjekavši mu glavu
njegovim vlastitim mačem. U . poglavlju Druge knjige o Samuelu piše obrnuto
- tamo čitamo kako je Golijata ubio Elhanan, a ne David. I nije to sve - u prvoj
knjizi Ljetopisa pogl. piše da je Elhanan ubio Lahmija, Golijatova brata, a ne
Golijata Gitejca. Ovo je samo jedan primjer nereda koji priređivači Biblije nisu
bili u stanju prepoznati, vjerojatno zato što su različiti prepisivači prepisivali
različite knjige te nisu uočili očita proturječja. Pa ipak, ima onih koji smjelo tvrde
da je Biblija predivna jer ju je Bog nadahnuo te da zato ne griješi nikad. Radi li se
o naivnosti ili to možemo možda nazvati lukavošću koja se temelji na sigurnosti
da vjernici ne čitaju Bibliju nego se uglavnom zadovoljavaju tumačenjima
službenih egzegeta? Svakako moramo istaknuti barem jedno: ako je Bog bio
nadahnjivač sadržaja, pokazao se kasnije vrlo lošim korektorom rukopisa jer
nikad kasnije nije provjerio što su prenijeli redaktori koje je on sam odabrao!
Kao da se prestao zanimati za završni proizvod nakon što je nadahnuo desetine
autora.

Pada mi na pamet direktor tvrtke koji je svojoj tajnici izdiktirao veoma važno
pismo za svoju djelatnost i djelatnost svojih zaposlenika a koji se zatim nimalo

ne brine da provjeri je li tajnica vjerno prenijela njegovu misao. U našem je
slučaju međutim pred nama puno gora situacija jer ako su vjerodostojne tvrdnje

teologije, o biblijskim bi istinama ovisio vječni život ljudi, a ne samo sudbina
neke tvrtke.

Kako onda možemo zamisliti da se taj eventualni Bog kroz stoljeća nije
nimalo pobrinuo da njegovo nadahnuće bude jasno preneseno? Moramo
prihvatiti realnost: nije tako. Stotine je pisara prepisivalo riječi koje su često u
potpunoj suprotnosti jedne s drugima, a u mnogim slučajevima intervencije u
tekstu donosile su nova značenja, zbog izbora da se u tekstove unesu značenja

17