Page 407 - Ilijada

Homer: Ilijada

monova (vidi 2. pjev., st. 527-529).
Aleksandro je isti čovjek, koji se zove i Paris (vidi tamo); a o dva imena na jednom istom
čovjeku vidi u bilješki 6. pjev., st. 402, 403.
Amazonke su ubojite žene, koje u ratu ne ustupaju nikakvim junacima. Mislilo se, da
žive u maloazijskoj zemlji Kapadokiji uz rijeku Termodont. Pjesnik im u 3. pjevanju, st.
189. kaže: muškare (tj. muškobane).
ambrosija je jelo bogova, koje daje besmrtnost; ime je izvedeno od pridjeva "ambrotos"
(tj. besmrtan). Bogovi je upotrebljavaju također kao pomast, kao sredstvo za miris i po-
ljepšavanje. Nalazi se i pridjev "ambrosijski", tj. božanski.
Amfitrion, vidi kod "Heraklo".
Andromaha, plemenita, a nesretna žena Hektorova, kći Eetiona, koji je kraljevao u Tebi,
gradu pod gorom Plakom, trojanskoj državi na jugu. Ondje življaše narod, kojega Homer
(pjev. 6., st. 415.) zove Kiličani: te Kiličane treba dobro razlikovati od stanovnika Kilikije,
zemlje na jugoistočnoj obali Male Azije, koje zemlje Homer nigdje ne spominje.
Apolon je bog svjetlosti i proroštva, zove se Feb. Sin je Zeusa i Lete, a brat Artemidin.
Prijatelj je Trojanaca, a osobito prvog junaka trojanskog, Hektora. Poslije Homerova
vremena postao je Apolon bog sunca (to je u Homera Helije).
Ares je žestoki i nenasitni bog rata, sin Zeusa i Here. Prijatelj je Trojanaca. Pratioci (i si-
novi) su mu Dimos i Fobos, a sestra mu je Erida.
Argejci su upravo ljudi iz Argosa (Arga), ali Homer upotrebljava to ime (kao i ime Ahej-
ci) i za sav grčki narod.
Argos (Arg) je grad u Peloponesu, ali Homer upotrebljava to ime također za čitav Pelo-
pones, pače za čitavu Grčku. Još se Argos napose zove ravnica, koja je postojbina Ahile-
jeva, u Tesaliji, a po tome i čitava Tesalija.
Artemida je boginja lova, kći Zeusa i Lete, sestra Apolonova. To je djevičanska boginja
(kao i Atena). Poslije Homerova vremena postala je ona boginja mjeseca, kao što je njezin
brat postao bog sunca. Prijateljica je Trojanaca.
Asklepije u Homera je ljekar, kojemu su sinovi ljekari na glasu Mahaon i Podalirij (pjev.
2., st. 731., - 4., st. 194., - 11. st. 518.). U kasnije vrijeme pretvorilo je grčko pričanje Askle-
pija u boga ljekarstva (u Rimljana Aesculapius).
Atena je boginja mudrosti, različitih vještina, pa i rata. Ona je kći Zeusova (rodila se bez
matere, iz njegove glave). I ona je (kao Artemida) djevičanska boginja. Pjesnik je zove i
Palada Atena; ime Palada valjada znači: mahačica, a ona maše egidom na pr. u 2. pjev.,
st. 446-452. i u 5. pjev., st. 738-742.
Atrej, sin Pelepov, brat Tijestov, otac Agamemnona i Menelaja, kralj u Mikeni; vidi u 2.
pjev., st. 104-106.
Atrid, tj. Atrejev sin, s grčkim nastavkom -ides, koji odgovara našemu -ović.
Beotija je zemlja u srednjoj Grčkoj; vidi još u bilješki, koja je na početku 2. pjevanja.
bjelokost, t. j. slonova kost, spominje se u Ilijadi i Odiseji nekoliko puta, ali o samome
slonu ne zna Homer ništa. Bjelokost su Grci njegova vremena dobivali trgovačkim pu-
tem preko Feničana.
Boreja ili Borej je sjeverni vjetar.
Danajci je Homeru ime za sav grčki narod, kad ga misli u boju pod Trojom; vidi Ahejci,
Argejci.

407