Page 406 - Ilijada
P. 406
Homer: Ilijada
Tumačenje riječi i imena
Afrodita je boginja ljepote i najljepša od sviju boginja. Ona je kći Zeusa i Dione, žena je
Hefestova, mati trojanskoga junaka Eneje, kojega je rodila s Anhisom. Ona je na strani
trojanskoj, a protivna je Ahejcima. Uzrok toga natuknut je u 24. pjev., st. 29, 30. U kasnije
su vrijeme Grci to iskitili i pričali, da su na svadbu Peleja i Tetide (roditelja Ahilejevih)
bili pozvani svi bogovi i boginje osim Eride (tj. boginje svađe); zato se ova rasrdi, pa do-
đe nezvana i baci među boginje zlatnu jabuku s natpisom "najljepšoj". Boginje Hera,
Atena i Afrodita držeći svaka za se da je najljepša, posvade se, a Zeus im onda zapovjedi,
da odu k mladome pastiru, Prijamovu sinu, Parisu, koji na brdu Idi pase svoja stada, pa
će im on presuditi, koja je najljepša. Boginje odu k Parisu, te mu Hera obeća veliko blago
i vlast, ako njoj dosudi zlatnu jabuku. Atena mu obeća mudrost i slavu, a Afrodita naj-
ljepšu ženu. Paris se privoli Afroditi i dosudi njoj jabuku. Nato se Hera i Atena vrlo rasr-
de ne samo na Parisa, nego i na njegovu otadžbinu, Troju. S pomoću Afrodite odvede
Paris prvu ljepoticu na svijetu, Helenu, ženu Menelajevu, u Troju, i to bude uzrok trojan-
skoga rata.
Agamemnon je sin Atrejev, brat Menelajev, kralj u Mikeni, vrhovni zapovjednik grčke
vojske pod Trojom. Žena mu je Klitemnestra (koja ga je sa svojim ljubavnikom Egistom
ubila, kad se vratio kući ispod Troje); sin mu je Orest, kćeri Hrisotemida, Laodika, Ifija-
nasa (vidi u 9. pj., st. 142 do 145); Homer ništa ne zna o Agamemnonovim kćerima Elek-
tri i Ifigeniji, o kojima su pričali kasniji Grci.
Ahejci je upravo ime jednoga plemena grčkoga, a Homer ga upotrebljava za sav grčki
narod; vidi Argejci, Danajci.
Ahilej, prvi junak u grčkoj vojsci pod Trojom, kralj Mirmidonaca, sin kralja Peleja i bogi-
nje Tetide. Sva se Ilijada vrti oko njegove dvije srdžbe; prva je srdžba na Agamemnona,
što mu je uzeo Briseidu, - druga je srdžba na Hektora, što mu je ubio najmilijega druga
Patrokla. Ali koliko je god Ahilej žestok i neobuzdan u svojim strastima, ipak se njegove
obje srdžbe svršuju lijepo i na potpuno zadovoljstvo pjesnikovih slušača: on se s Aga-
memnonom poslije smrti Patroklove pomiri; to je u 19. pjevanju, a na svršetku 23. pjeva-
nja izriče on veliku pohvalu i priznanje Agamemnonovu junaštvu i tim dokazuje, da se s
njim sasvim iskreno pomirio; u 24. pjevanju vidimo Ahileja, kako se dao suzama i mol-
bama starca Prijama umekšati, te mu je predao tijelo Hektorovo, koje je bio odlučio baciti
psima, da ga drpaju. Prije nego je Troja osvojena, pade Ahilej u boju smrtno ranjen od
strijele brata Hektorova Parisa; sam se taj događaj ne opijeva u Ilijadi, ali je natuknut u
22. pjev. (st. 359, 369), gdje Hektor umirući proriče to Ahileju.
Aid ili Aidonej je bog podzemnoga svijeta, kamo dolaze duše, pošto tijelo umre. Kako je
smrt mrska ljudima, tako im je mrzak i ovaj bog i žena mu Persefoneja. Aid je sin Krona i
Reje, a brat Zeusov i Posidonov.
Ajas; to ime imaju dva ahejska junaka pod Trojom; jedno je sin Telamonov, bratučed
(stričević) Ahilejev, on je doveo u lađama čete s otoka Salamine; - drugo je vojvoda Lok-
rana, sin Oilejev, bio je veliki junak, ali malen stasom, mnogo manji od Ajasa, sina Tela-
406