Page 123 - Erich Fromm - Umijeće ljubavi
P. 123
tvorimo oči i pokušamo vidjeti bijeli zaslon koje poznaju, ili o ukusu kruha što su ga upravo
pred očima i nastojati ukloniti sve slike i misli zajedno jeli, ili o zajedničkom doživljaju s posla,
što nadolaze, a zatim pratiti ritam vlastitog di- takav razgovor može biti važan pod pretpo-
sanja — ne da mislimo na njega, ni da ga for- stavkom da oni doživljavaju ono o čemu govore,
siramo, već da ga pratimo — i tako osjetimo. dakle da se ne bave tim pitanjima površno. S
I nadalje, treba da pokušamo osjetiti svoje »-ja«, druge strane, razgovor se može voditi o proble-
sebe kao centar vlastitih snaga, kao stvaraoca mima politike ili religije, a da je ipak trivijalan;
vlastitog svijeta. Čovjek bi morao vježbati ta- to se događa kad dvoje razgovara kliširano, kad
kvu koncentraciju svakog jutra barem 20 minuta ne sudjeluju srcem u onome o čemu govore.
(ako je moguće i duže) i svako veče prije Dodao bih ovdje da je isto toliko važno izbjega-
2
spavanja . vati trivijalan razgovor, koliko je važno izbje-
Osim takvih vježbi, čovjek mora naučiti da gavati i loše društvo. Pod lošim društvom ne
bude koncentriran u svemu što čini: u slušanju mislim samo ljude koji su poročni i destruktivni;
njihovo
društvo
jer
izbjegava
čovjek
treba
da
muzike, u čitanju knjige, u razgovoru s drugom je područje njihova djelovanja zatrovano i de-
osobom, u razgledavanju krajolika. Ta djelatnost presivno. Mislim i na društvo poraženih, na
u tom trenutku mora biti jedina koja je doista društvo ljudi kojih je duša mrtva, premda im
važna, kojoj smo se potpuno predali. Ako je tijelo živi, kojih su misli i razgovori trivijalni,
netko koncentriran, malo je važno ono što čini. ljudi koji brbljaju umjesto da govore, i izraža-
Važne, isto kao i nevažne stvari, poprimaju novu vaju otrcana gledišta, umjesto da misle. Me-
dimenziju realnosti, jer smo im poklonili punu đutim, ne može se uvijek izbjeći društvo takvih
pažnju. Ovladavanje koncentracijom zahtijeva ljudi, a nije čak ni potrebno. Ako čovjek ne re-
da se izbjegava, koliko je samo moguće, trivi- agira na očekivani način — to jest, frazama i
jalan razgovor, to jest, razgovor koji nije auten- trivijalnostima — već direktno i ljudski, često
tičan. Razgovaraju li dva čovjeka o rastu drveta će utvrditi da takvi ljudi promijene svoje pona-
šanje, čemu u brojnim slučajevima pomaže iz-
2 Premda o tome ima dosta teorije i prakse u is- nenađenje što ga je izazvao šok od neočekivana
točnim, naročito indijskim kulturama, oko sličnih ci-
ljeva se posljednjih godina nastojalo i u Evropi. Naj- odgovora.
značajnija je, po mom mišljenju, Gindlerova škola, Biti koncentriran na druge znači prije svega
koja ima za cilj osjećanje vlastita tijela. Radi razumi-
jevanja Gindlerovog metoda vidi također rad Char- biti sposoban slušati. Većina ljudi sluša druge,
lotte Selver, kako je iznesen u njezinim predavanjima
i tečajevima na Novoj školi u New Yorku. ili čak daje savjete a da ih stvarno ne sluša. Oni
142 143
