Page 26 - William Engdahl - Stoljeće Rata
P. 26

F. William Engdahl: Stoljeće rata

          prijevoza i carinska zaštita za rastuću domaću industriju počela pokazivati
          zapažene rezultate, osobito u kontekstu političkog ujedinjenja Njemačkog
          Reicha nakon 1871. godine.
            Do  oko  1850-ih  godina  glavna  je  značajka  ekonomske  politike  u
          Njemačkoj bila imitiranje naizgled uspješnoga britanskog gospodarskog
          modela, a na njemačkim se sveučilištima na ekonomiju slobodne trgovine
          britanskih ekonomista poput Adama Smitha i Davida Ricardoa gledalo
          kao na Sveto pismo. Ali, nakon što je Engleska 1870-ih godina zapala
          u dugotrajnu krizu, koja je pogodila i Njemačku i Austriju, Njemačka
          je  sve  više  počela  spoznavati  ozbiljne  nedostatke  vjernog  slijeđenja
          “britanskog modela”. Kako se Njemačka u izgradnji nacionalne industrije
          i poljoprivredne proizvodnje sve više okretala jednom obliku nacionalne
          ekonomske  strategije,  a  sve  više  se  udaljavala  od  britanske  “slobodne
          trgovine”, postigla je izvanredne rezultate.
            Kao pokazatelj toga odmaka od engleskog modela, od 1850. godine do
          pred Prvi svjetski rat, 1913., njemačka se proizvodnja povećala pet puta.
          U istom se razdoblju proizvodnja po glavi stanovnika povećala za 250%.
          Narod je doživljavao rast životnoga standarda, jer su se plaće u industrijskoj
          proizvodnji realno udvostručile između 1871. i 1913. godine.
            Ali, središte je njemačke industrijske revolucije bilo u velikom napretku
          tehnološkoga  razvoja.  Njemačka  je,  na  nacionalnoj  razini,  uspostavila
          sistem tehničkih škola (Technische Hochschulen) i viših škola, po uzoru na
          francusku Ecole Poly-technique, za obrazovanje znanstvenih i inžinjerskih
          stručnjaka za potrebe industrije, kao i sistem “Handelshochschulen”, škola
          organiziranih uz potporu raznih gospodarskih i industrijskih komora, za
          obrazovanje budućeg poslovnog osoblja. K tome su njemačka univerziteta
          u  izborima  predmeta  stavila  težište  na  prirodne  nauke.  Mašinstvo  i
          nauka  u  Njemačkoj  počeli  su  cvjetati.  Ujedno  je  osnovan  i  nacionalni
          sistem  “Fachschulen”,  škola  za  obrazovanje  stručnih  zanatlija.  Rezultat
          je  bio  ogromno  povećanje  tehnološke  sposobnosti  njemačkog  radnog
          stanovništva nakon 1870-ih godina.
            Još 1870-ih godina velika su britanska industrijska poduzeća zasjenjivala
          svoje mlade konkurente u Njemačkoj. Ali to će se stubokom promijeniti
          u sljedeća tri do četiri desetljeća. U desetljećima prije 1914., u pogledu
          goriva za svjetsku industriju i transport, ugalj je bio bez premca. Godine
          1890.  Njemačka  je  proizvela  88  miliona  tona  uglja,  dok  je  Britanija
          proizvela više od dvostruko, 182 miliona tona. Do 1910. godine njemačka

          26
   21   22   23   24   25   26   27   28   29   30   31