Page 29 - William Engdahl - Stoljeće Rata

u klopku međunarodne manije špekulacija oko izgradnje željeznica. S
propašću elitne banke Baring Bros., s nekih 75.000.000 dolara investiranih
u razne argentinske obveznice, srušila se i iluzija svakoga Nijemca o čudima
financijskih špekulacija.
Kao posljedica financijskoga sloma Argentine, velikog izvoznika
pšenice u Europu, njemačko je poduzeće Ritter & Blumenthal, koje
se bavilo trgovinom žita, napravilo glup potez pokušaja “kornera”, tj.
kupnje ukupnog žita na tržištu u spekulativne svrhe, s namjerom da zaradi
na posljedicama financijskih tegoba u Argentini. To je samo povećalo
financijsku paniku u Njemačkoj, jer im je plan propao, što je odvelo u
bankrot uglednu privatnu bankovnu kuću Hirschfeld & Wolf i prouzročilo
velike gubitke za Rheinisch-Westphalische Bank. To je izazvalo još veću
navalu štediša na njemačke banke i dovelo do pada Berlinske burze, što je
trajalo do jeseni 1891.
Kao odgovor na tu krizu, kancelar je imenovao Istražiteljsku komisiju od
28 uglednih osoba, pod predsjedanjem Dr. Richarda Kocha, predsjednika
banke Reichsbank, da istraži uzroke i predloži zakonske mjere koje će
spriječiti pojavu sličnih panika u budućnosti. Kochova je Komisija bila
sastavljena od širokog i reprezentativnog kruga njemačkoga gospodarskog
sloja, s predstavnicima iz industrije, poljoprivrede, univerziteta, političkih
stranaka, kao i bankarstva i financija.
Rad je te Komisije rezultirao najoštrijim zakonskim aktima toga doba,
u bilo kojoj zemlji, kako bi spriječio financijske špekulacije. Većinu je
njihovih prijedloga Reichstag uvrstio u Zakon o novčanim transakcijama
(Exchange Act), donesen u junu 1896., i u Depotgesetz, donesen u julu
te godine. Spekulacije su žitom bile zabranjene. Mogućnosti špekulacija
na burzi bile su oštro ograničene. Jedan od rezultata toga ograničenja je
relativna odsutnost burzovnih špekulacija, što je glavna značajka koja od
tada utječe na njemački gospodarski život.
Njemački Zakon o novčanim transakcijama iz 1896. godine
definitivno je uspostavio jedan oblik organizacije financija i bankarstva
u Njemačkoj, drukčiji od engleskog ili američkog, tj. anglo-saksonskog
bankarskog sistema. To nije sve. Mnoge su londonske financijske kuće
nakon 1890-ih godina smanjile svoje poslovanje na restriktivnom
njemačkom financijskom tržištu, kao rezultat tih mjera, što je smanjilo
utjecaj financijske moći londonskog Cityja na njemačku gospodarsku
politiku. Značajno je da su još uvijek donekle vidljive te temeljne razlike

29