Page 28 - William Engdahl - Stoljeće Rata

F. William Engdahl: Stoljeće rata

sprječavanja uvoza jeftinog žita.
Mehanizacija je u poljoprivredi počela pokazivati znakove napretka.
Broj se žetelica od 20.000 iz 1882. godine povećao na 300.000 1907.
godine. Usprkos često slabijem pjeskovitom tlu, razvoj je umjetnoga gnojiva
poboljšao urod. Kao rezultat, urod se žita do Prvog svjetskog rata povećao
za 80% u usporedbi s razdobljem prije 1887. godine, kad se to gnojivo
počelo po prvi put primjenjivati u znatnijim količinama. Radi usporedbe,
Rusija je na početku rata, kad je imala tri miliona hektara obrađene zemlje
više od Njemačke, proizvodila 19 miliona tona žita manje nego Njemačka.
Godine 1913. Njemačka je proizvodila 95% vlastitih potreba mesa, iako se
od 1870. godine potrošnja mesa po glavi stanovnika udvostručila, dok je
Britanija 1913. godine uvozila 45% svojih potreba mesa.
Usporedo s razvitkom industrije i poljoprivrede, Njemačka je od zemlje
iseljavanja, početkom 19. stoljeća, krajem toga stoljeća postala zemlja s
velikim prirastom stanovništva. Između 1870. i 1914. godine broj se
stanovnika povećao za skoro 75 %, s 40.000.000 na više od 67.000.000.
Velika su industrijska postrojenja rasla nakon 1880-ih godina, zajedno
s velikim bankama poput Deutsche Bank, po modelu poznatom pod
imenom “Grossbanken” ili jednostavno “njemački model”, tj. model
zajedničkoga vlasništva između velikih banaka i ključnih industrijskih
poduzeća.2
Njemački je “Wirtschaftwunder” nastao u razdoblju nakon 1870.
godine. Uvelike hvaljen industrijski oporavak od ratnog uništenja i svjetske
krize iz kasnih 1950-ih godina predstavljao je, u velikoj mjeri, oporavak na
temeljima postavljenim tokom razdoblja od 1880-ih godina do 1914.

Berlinska bankarska panika

Razvoj nezavisne nacionalne ekonomske politike u Njemačkoj dobio je
svoj drugi poticaj, što je ironično, iz posljedica bankarske panike. Godine
1890., kao rezultat nedavne propasti prestižne londonske trgovinske
banke Baring Brothers, što je bila posljedica njezinih velikih gubitaka na
investicijama i špekulacijama obveznicama u Argentini i veza njemačkog
bankarstva s tim špekulacijama, dogodila se berlinska bankarska panika;
počele su se rušiti domino kockice međunarodne financijske piramide.
Berlin i njemački investitori općenito bili su 1880-ih godina uhvaćeni

28