Page 8 - Mauro Biglino - Biblija nije sveta knjiga
P. 8
www.balkandownload.org
______
3.
Je li Biblija pouzdana?
ao što sam već napomenuo, zbog kratkoće upotrebljavam termin Biblija
K
misleći na Stari zavjet te odmah na početku tvrdim kako je Stari zavjet
bio predmetom kolosalne prevare. Govorimo o prikrivanju i falsificiranju
koje je činjeno stoljećima od strane onih koji su naumili koristiti te
zapise za ciljeve koji nemaju nikakve dodirne točke s duhovnošću. Iako se izraz
duhovnost naširoko koristi, koristi se na varljiv ili barem, ako je netko djelovao
u dobroj vjeri, pogrešan način. O Starom zavjetu znamo ono što su nam moćnici
svakog vremena željeli da znamo, od hebrejskih teologa koji su pokrenuli proces
monoteističkog učenja pa sve do sadašnjih struktura koje se temelje na
teološkim i ideološkim sustavima mišljenja koji su bez ikakvog temelja - samo je
manipulacija nad biblijskim tekstom omogućila njihovu definiciju i širenje.
Započet ću s predstavljanjem stvarnosti koja nema nikakve veze s
prijevodima. Katolici moraju vjerovati u, tj. smatrati nadahnutim od takozvanog
biblijskog Boga, starozavjetnih knjiga; u hebrejski kanon prihvaćeno je samo
knjiga, zato što ne priznaju istinitim i nadahnutim od Boga neke knjige koje
kršćani prihvaćaju: Tobiju, Juditu, Knjigu Mudrosti, Baruha, Propovjednika, Prvu
i Drugu knjigu o Makabejcima te neke dijelove Estere, Daniela 3, 24-90 te pogl.
13- . Biblije koje imamo uglavnom su uređene redigirane na osnovi izdanja
Biblia Hebraica Stuttgartensia, odnosno verziji za tisak lenjingradskog
masoretskog teksta (o svemu sam pisao u svoje dvije prethodne knjige).
Reformirana crkva, tj. protestantizam, priklanja se u suštini hebrejskom kanonu.
Kopti drže kanonskim, dakle nadahnutim istinom knjige koje Rimokatolici i
Židovi ne prihvaćaju, kao što su Knjiga proroka Enoha i Knjiga jubileja. Grčka
pravoslavna crkva ne koristi kao osnovu lenjingradske Masoretske tekstove, već
tekst sedamdesetorice, Septuagintu, tj. Bibliju napisanu na grčkom jeziku u
Egiptu u . stoljeću pr. n. e. Ova Biblija ima oko tisuću razlika u odnosu na onu
masoretsku, pa i znatnih razlika u značenju teksta koje ponekad mogu otkriti
prepravljanja neistine u tekstu koja su dodali masoreti. Ova verzija na grčkom
činila je biblijski temelj očeva Crkve u prvim stoljećima, sve dok rimska Crkva
nije odlučila uzeti židovski kanon kao osnovu. Rabini su, naprotiv, odbili
Septuagintu tvrdeći kako su prihvatljive samo one knjige koje su vjerne Zakonu;
8