Page 83 - Erich Fromm - Umijeće ljubavi

dikati X-a. Paradoksalna logika je prevladala nismo mi«. Ili: »Jedan te isti očituje se u stva-
22
u kineskom i indijskom mišljenju, u filozofiji rima kao živ i kao mrtav, budan i u snu, mlad
Heraklita, i zatim ponovno pod imenom dijalek- i star«.
23
tike, u filozofiji Hegela i Marxa. Opći princip U Lao-tseovoj filozofiji ista je ideja izražena
paradoksalne logike jasno je izrazio Lao-tse više u poetskoj formi. Karakterističan primjer
»Strogo istinite riječi pričinjaju se paradok- taoističkog paradoksalnog mišljenja je ova tvr-
salne«. Također i Cuang-tsu: »Ono što je jedno dnja: »Težina je korijen lakoće, nepomičnost
20
jest jedno. Ono što je ne-jedno također je upravljač kretanja«. 24 Ili: »Tao u svom regu-
jedno«. Te su formulacije paradoksalne logike larnom toku ne čini ništa i tako ne postoji ništa
potvrdne: to jest i to nije. Druga je formulacija 25
niječna: to nije ni to ni ono. Prvi izraz misli što on ne čini«. Ili: »Moje riječi je lako shvatiti
ali
veoma
u
ne
slijediti;
nalazimo u taoizmu, kod Heraklita i ponovno u i svijetu tko lako kadar da ih shvati postoji nitko U
26
slijedi«.
je
i
hegelijanskoj dijalektici; druga formulacija je taoističkom mišljenju, baš kao i u indijskom i
česta u indijskoj filozofiji. sokratovskom mišljenju, najviša stepenica do
Premda bi nadišlo opseg ove knjige da se koje misao dolazi je znanje o neznanju. »Znati
dade detaljniji opis razlike između aristotelske a ipak (misliti) da ne znamo najviše je (posti-
paradoksalne logike, navest ću nekoliko ilustra- gnuće); ne znati (a ipak misliti) da znamo jest
cija, kako bih princip učinio što razumljivijim. bolest«. 27 Upravo je konzekvencija te filozofije
Paradoksalna logika ima svoj najraniji izraz u da se najviši bog ne može imenovati. Najviša
zapadnom mišljenju u filozofiji Heraklita. On zbilja, najviše Jedno ne može se razumjeti po-
pretpostavlja da je borba suprotnosti osnova sredstvom riječi ili misli. Kao što to Lao-tse
svega postojećeg. »Oni ne razumiju«, kaže on kaže: »Tao koji se može zdrobiti nije trajan i
»da je sve — Jedno, boreći se sa samim sobom, nepromjenljiv Tao. Ime koje se može nazvati
identično sebi: protuslovna harmonija, kao na nije trajno i nepromjenljivo ime«. 28 Ili, u dru-
guslama i liri. 21 Ili još jasnije: »Mi ulazimo u gačijem izričaju: »Mi gledamo u to, i mi to ne
istu rijeku, a ipak ne u istu; to smo mi i to vidimo i nazivamo to „Nerazlučivim". Mi to

22 Isto, str. 132.
20 Lao-tse »Tao-Teh kralj« — iz »Svete knjige 23 Isto, str. 133.
Istoka« (»The Sacred Books of the East«, uredio Max 24 Mueller, ap. cit. str. 69.
Mueller, tom XXXIX, Oxford, University Press, Lon 25 Isto, str. 79.
don 1927) str. 120. 26 Isto, str. 112.
21 W. Capelle »Predsokratici« (»Die Vorsokratiker«, 27 Isto, str. 113.
Alfred Kroener Verlag, Stuttgart 1953), str. 134. 28 Isto, str. 47.

96 7 Umijeće ljubavi 97