Page 49 - William Engdahl - Stoljeće Rata

obračun s Kaiserovim Reichom. Sljedećih sedam godina bile su godine
pripreme za konačno eliminiranje njemačke prijetnje, 10
Nakon što je Britanija učvrstila svoju novu strategiju okruživanja
Njemačke i njezinih saveznica, strategiju Trojne Antante, u “mekom
trbuhu” Središnje Europe, na Balkanu, potaknut je niz regionalnih kriza
i ratova. U takozvanom Prvom balkanskom ratu iz 1912. godine, Srbija,
Bugarska i Grčka, uz tajnu potporu Engleske, objavile su rat osmanlijskoj
Turskoj. Kao rezultat toga rata, Turska je ostala bez većine svojih posjeda
na području Europe. Uslijedio je, 1913. godine, Drugi balkanski rat,
koji se vodio oko ratnoga plijena iz Prvog balkanskog rata, u koji je ušla
i Rumunjska da pomogne slomiti Bugarsku. Pripremao se teren za veliki
britanski rat u Europi.
Dana 28. jula 1914., tri mjeseca nakon pariških razgovora Edwarda
Greya, jedan je Srbin ubio u Sarajevu nadvojvodu Franza Ferdinanda,
nasljednika austrijskog prijestolja, što je izazvalo predvidivo tragičan niz
događaja koji su doveli do Prvog svjetskog rata (Velikog rata).

Bilješke:

1 Mohr, Anton: “The Oil War”, Harcourt Brace & Co., New York, 1926. 2. Ibid. str. 124.
3 Hanigen, Frank C.: “The Secret War”, The John Day & Co., New York, ‘ 1934.
4 Helfferich, Karl: “Der Weltkrieg: Vorgeschichte des Weltkrieges”, Ullstein & Co., Berlin,
1919., str. 120-165.
5. Laffan, R. G. D.: “The Serbs: The Guardians of the Gate”, 1917. Ponovno tiskano u Dorset
Press, New York, 1989., str. 163-164. Naglasio autor - w.e.
6 Abu-Hakima, Ahmed Mustafa: “The Modem History of Kuwait”, Luzak & Co. Ltd.,
London, 1983., str. 188-197.
7. Hanigen, op. cit., str. 22-23.
8. Helfferich, op. cit., str. 165-166.
9. Wells, H. G.: “Experiment in Autobiography”, The Macmillan Co., New Yđrk, 1934., str.
658-659.
10. Materijal je za ovaj dio uvelike uzet iz neobjavljenih rukopisa: “The Dreyfus Affair”,
autorice Dane Sloan, januara 1977., New York i “Fašoda: The African Negotiation” autora
Gabriela Hanotauxa, La Revue Des Deux Mondes, februar 1909., Pariz. Materijal o Witteu
uzet je od Barbare Frazier, “The Railroad Plan of Scientist Mendelevev and Statesman Witte
to Civilize Russia”, The New Federalist, 10. juna 1991., Leesburg, Virginia; Von Laue, T. H.
“Sergei Witte and the Industrialization od Russia”, Atheneum, New York, 1974.

49