Page 52 - William Engdahl - Stoljeće Rata
P. 52

F. William Engdahl: Stoljeće rata

          rat Francuskoj i njemačka je vojska ušla u Belgiju na putu da napadne
          Francusku.
            Tada, 4. avgusta 1914., samo osam dana nakon što je Austrija objavila
          rat Srbiji, Britanija je obznanila da je objavila rat Njemačkoj. Razlog koji
          je Britanija navela, bila je britanska odlučnost da brani neutralnu Belgiju.
          Stvarni je razlog bio daleko od duha susjedskog milosrđa.
            Britanska  je  odluka,  u  avgustu  1914.  godine,  da  ude  u  rat  protiv
          Njemačke  na  europskom  kontinentu,  bila,  blago  rečeno,  neobična,
          imajući na umu činjenicu da su britanska riznica i sistem funte bili de facto
          u  bankrotu.  Nedavno  otvorena  za  javnost  interna  prepiska  dužnosnika
          britanske  riznice,  britanskog  ministra  financija Llovda Georgea, izaziva
          još više pitanja. U januaru 1914., punih šest mjeseci prije nominalnog
          casusa belli u Sarajevu, britanski je ministar zatražio od višeg dužnosnika
          britanske riznice Sir Georgea Paisha, da napravi točno izvješće o stanju
          sveznačajnih britanskih zaliha zlata.
            Godine  1914.  standard  zlatne  funte  bio  je  oslonac  svjetskoga
          monetarnog  sistema.  Ustvari,  funta  je  već  više  od  75  godina  bila  tako
          prihvaćena u međunarodnoj trgovini i finansijama da je i ona sama bila
          smatrana  “jednako  dobrom  kao  zlato”.  Godine  1914.  funta  je  igrala
          jednaku ulogu kao i američki dolar prije 15. avgusta 1971.
            Povjerljiva  prepiska  Sir  Georgea  otkriva  razmišljanja  na  najvišim
          razinama  londonskoga  Cityja  iz  toga  vremena:  “Još  jedan  utjecaj  koji
          raspiruje  zagovaranje  reforme  bankarstva,  leži  u  rastućoj  trgovačkoj  i
          bankarskoj moći Njemačke i u rastućoj nelagodi u slučaju da dođe do
          navale  na  londonske  zalihe  zlata  upravo  pred  početak  ili  na  početku
          velikoga sukoba između tih dviju zemalja”. To ;e tajno izvješće napisano
          više  od  šest  mjeseci  prije  ubojstva  austrijskoga  prijestolonasljednika  u
          Sarajevu.
            Paish  potom  govori  o  svojoj  zabrinutosti  zbog  rastuće  poslovne
          sposobnosti velikih njemačkih trgovačkih banaka nakon balkanske krize iz
          1911.-12., koja je dovela do gomilanja zaliha zlata u njemačkim bankama.
          Sir George je upozorio svog ministra, Llovda Georgea, da bi svaka moguća
          navala  na  londonske  banke,  u  tim  uslovima,  “mogla  ozbiljno  ugroziti
          naciju glede namicanja novca za vođenje velikog rata.”1
            Dana 22. maja 1914. stariji dužnosnik britanske riznice, Basil Blackett,
          sastavio je još jedan povjerljivi memorandum za ministra Llovda Georgea.


          52
   47   48   49   50   51   52   53   54   55   56   57