Page 161 - William Engdahl - Stoljeće Rata

koje se dogodilo oko šest mjeseci prije izbijanja rata. Arapske su zemlje
izvoznice nafte trebale biti žrtvenim jarcem za nadolazeću bjesomučnu
reakciju svijeta, dok su anglo-američki interesni krugovi, koji su je kreirali,
stajali mirno u pozadini.3
Sredinom oktobra 1973. njemačka je Vlada kancelara Willyja Brandta
rekla američkom ambasadoru u Bonnu da je Njemačka neutralna u sukobu
na Srednjem istoku i da neće dopustiti Sjedinjenim Državama da šalje
vojnu pomoć Izraelu iz njemačkih vojnih baza. Sa zlokobnom prijetnjom
sličnih međusobnih poruka koje će se dogoditi oko 17 godina kasnije,
Nixon je 30. oktobra 1973. poslao kancelaru Brandtu oštru protestnu
notu, koju je najvjerojatnije sastavio Kissinger:
“Jasno nam je da su europske zemlje više od nas ovisne o arapskoj nafti,
ali se ne slažemo da će se vaša ranjivost smanjiti ako se od nas odvojite u
tako važnom pitanju... Napominjete da ova kriza nije predmet zajedničke
odgovornosti Saveza i da opskrba vojne opreme Izraelu ima ciljeve koji
ne spadaju u odgovornost Saveza. Ne vjerujem da možemo povući tako
preciznu crtu...”4
Washington je odbio dopustiti Njemačkoj da objavi svoju neovisnost
u sukobu na Srednjem istoku. Interesantno je, međutim, da je Britaniji
bilo dopušteno da jasno izrazi svoju neutralnost, čime je izbjegla
posljedice arapskog naftnog embarga. Opet se London lukavo izvukao
iz međunarodne krize, čiji je bio glavni tvorac. Jedna je od posljedica tog
povećanja cijene nafte od 400% bila ta da su stotine miliona dolara koje
su British Petroleum, Roval Dutch Shell i drugi anglo-američki naftni
koncerni investirali u riskantne naftne poslove na Sjevernom moru sada
mogle proizvoditi profitabilnu naftu. Zanimljiva je činjenica toga vremena
da profitabilnost tih novih nalazišta nafte na Sjevernom moru nije uopće
bila sigurna do Kissingerova naftnog šoka.
Tako su 16. oktobra 1973. godine zemlje članice OPEC-a, nakon
sastanka u svezi s cijenom nafte održanog u Beču, podigle svoje cijene za
u to vrijeme zastrašujućih 70%, s 3,01 na 5,11 dolara po barelu. Istoga
su dana članice OPEC-a, citirajući američku podršku Izraelu u ratu
na Srednjem istoku, proglasile embargo na prodaju nafte Sjedinjenim
Državama i Nizozemskoj, u kojoj su bile najveće naftne luke u Zapadnoj
Europi.
Saudijska Arabija, Kuvajt, Irak, Libija, Abu Dabi, Katar i Alžir objavili

161