Page 39 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

sve do Julijskih Alpa, Neretvom struje kroz Mostar (grad u kojem sam se rodio) do
Bos e, Skada ski jeze o i Mo aČo utječu u u ut aš jost C e Go e. M ogo
je tu manjih ijeka koje eop a da o za e a uje o, koje zad ža aju u s oji

rukavcima mediteranske posebnosti: od Bojane do Mirne i Dragonje, preko
Z a je i K ke, Ž o i e i Ceti e s Polji i a i jiho o alo epu liko u

pod ožju Moso a, uzduž s ih ostalih p itoka i jiho ih k eže i a. Reklo i se da
rijeke s talijanske strane Jadrana (osim onih sjevernijih, poput Pada ili Adigea)
istječu iz sa og Ape i skog poluotoka: tak e su p i je i e o e sa z uč i
imenima i malo vode, kao Reno, Lamone, Savio, Pescara, Biferno, Ofa to i još
neke do Tarantskog zaljeva.

One balkanske kao da dolaze iz nutrine kontinenta. Priroda tih veza
iskazuje se a az e ači e, po ekad lo ta a o, u iječ i toko i a, a o o

dijelu srednjega Mediterana.
G čku e p esije aju oso ite ijeke, osi ožda Va da a, kojeg G i zo u
A ios i dijele s da aš jo Makedo ijo : ez jego a ćudlji og dotoka Solu ski
zalje i sa Solu sigu o e i ili o o što jesu. Na istoj su egejskoj st a i, sla iji
od Axiosa, Aliakmon, Peneios, Sperkeios, Kefissos. Bilježi i i e a o ako kako
sa ih čuo. Na jo skoj st a i pa ti Th a is, A akidos, Akhelos, Mo os. Po
ijeka a se takođe azlikuju jed a od d uge jo ska i egejska st a a. S

Pelopo ezo je, izgleda, d ukčije: P os, Pe eios, azličit od o og istoi e og na
sje e u Helade, Eu otas u Lako ijsko zalje u, Alfeios, s e su to zap a o ječi e.
Zago et e su jiho e efe e e p itoke: sa ači a koji eke od jih uspije aju
opstati po ajsuše ljetu, a i s aj a jo količi o ode, odaje ožda eku
dublju vezu s nutrinom zemlje. Zbog toga se, vjerojatno, u stara vremena toliko
go o ilo o podze i iječ i toko i a: Pe iflegeto ijaše sa u at i, Ahe o t
u oli i t p ji, Stiks alik a " ajst aš iju klet u", Kokit poput "k ika i žalopojke".
Plemenite se nadze e ijeke isu lako iješale s lošiji oda a od se e:
Tite asij je, u i ući u pe ejske alo e asta ljao teći po hu, "kao ulje". G čka je

sva bila okrenuta moru. Dobivala je na morskoj strani, gubila na kopnenoj. Kopno
ju je na kraju razorilo: rijeke sa e e ogu spasiti d ža u a Medite a u.
G čke se ijeke s egejske st a e azlikuju od tu skih, a e od o ih koje
sa idio, kao što su Baki , Me de es ili Gediz. O e posljed je pokazuju da

dolaze s d uge o ale, koja i a d ukčije zaleđe. Tu su se ko tinenti odavno
azd ojili, tako da ih ijeke iše e ogu p i ližiti. K oz Bospo i Da da ele teče,

poput gole e st uje, išak oda koje su u C o o e do ijeli Du a i sta e uske
ijeke. Pohodio sa leti i e ušća Do a, D jest a te apose D jep a a koje je
k šte a Kije ska Rusija: jiho e se ode azlikuju od edite a skih, p e da, uza
sa o o e, a je ego što se o ič o isli. U