Page 37 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

od obale dolazi do tolikih mijena: iza prve gore prekida se veza s morem, zemlja
postaje zago o koja je o ič o sla ije p istupač a ili eople e je a, ljudi i aju
azličite o ičaje, pje aju d uge pjes e a p i je alka ske ga ge , d ukčije se
atječu a aju ka e a s a e a ili ig aju a šije-šete , u oči a p a ih p i o a a
i aju a je ili iše tuđi: zo u ih po egdje Vlaji ili Vlasi. Na d ugo jestu,

u atoč go ski la i a i d ugi p ep eka a, poja i se opet edite a ski
ele e t, ije jajući i ze lju, i o ičaje, i same ljude. One koje je more na neki
ači odgu ulo od se e izgleda da često uči pita je pod ijetla. I ka e
je ojat o ig a eku ulogu u s e u to e: u o i je p edjeli a iše stije a ili pak
pusti jskog pijeska, a d ugoj, juž oj o ali ego ze lje. S ijet krasa svijet je za
se e: p e iše izlože su u da i io o iča , p e alo zaštiće da e i io a ji .

On se otkriva tek uz obalu: postaje amblem Mediterana, kontekst mita, proscenij
a tičke t agedije.
Medite a ske ijeke utječu a az e ači e u o e: jed e ulaze s eča o,
kao da su zado olj e što su o a ile posao, d uge izgledaju zateče e, u i u a je
ili iše eod eđe o i ezo lič o; eke su od jih go de ili odluč e, eke ojažlji e

ili ezig i a e; o e kao da e žele po iješati s oje ode s ostalim vodama, one
pak kao da hoće sudjelo ati u o ski poslo i a ili sklopiti eki sa ez. Mo e ih
e p i a s uda jed ako, a i o ala e dopušta s akoj od jih da se a isti ači

od nje odvoji. Pojedine rijeke dugo traju u moru, nanose mu udarce ili ga
prisiljavaju da im ustupi dio svoga prostora. Ne zaboravljam one koje su se
sunovratile u kras, koje poniru u dubinu zemlje, da bi se kasnije opet pojavile, uza
sa u o alu ili u stude i eli a a o sko d u. Riječ a ušća i aju d ost uku
narav: s jedne strane utječe ijeka u o e, s d uge o e p odi e u kop o. Delte
po egdje p edoča aju p i odu jiho a uzaja og od osa. Pli ači s ijeka je uju
po ekad, kad pli aju u o u, u Medite a u, da aspoz aju iječ u odu koja je u

nj dotekla: da se ona i dalje razlikuje.
Obilazio sam korita i tokove mnogih mediteranskih rijeka, kupao se u
ji a, i isao asli je po o ala a, uspo eđi ao ga u sli o i a go ji i do ji .
Na ušći a su az e ste t ske t stike, ogoza, šaša . Jake ijeke i aju pose u
trsku, koja raste i ta o gdje se iješaju slatke i sla e ode: E o, Ro a, Pad,
Ne et a, Me de es, O o t, Do i apoko Nil gdje je ožda t ska jača ego igdje
d ugdje. Bo o i e i išu isto u lizi i ijeka i dalje od jih. O i dugo ogu iti
bez vode: smola im tada postaje gušća a ko a t đa. Po jiho u i isu p epoz aju

se pojedini krajevi Mediterana: upravo po tome kakvi su borovi u njima izrasli,
kako su aspo eđe i, jesu li k aj sa e ijeke ili uz o alu o a.
S ok a p euzi a i p odužuje edite a sku eđu ta o gdje sustaje
asli a. He ego ačka poslo i a kaže da Jug ije ta o "gdje s ok a e iče i