Page 43 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 43

pustinje: plovidbu su zamijenili molitvom.

                        Neki  od   aj ećih  pusti jaka  i   ajpo iz ijih   o aha  Medite a a  -  sveti
                Antun, sveti Pahom, sveti Makarije - izdanci su koptskog stabla.
                        I Berberi su potisnuti s obale na visoravni, u brda i pustinju. Ponegdje su se
                zad žali  k aj   o a:  dio   jiho a   a ječja  ostao  je  u  zalje i a,    oge   iječi   a

                oto i a. Sta i putopisi t  de da su se  ojali  o a  iše  ego A api. Saču ali su,
                u atoč s e u,  lastite  azi e za   od i jed o, za ko  ilo  a   odu. I  o e zo u
                s ojo    iječju:  ilel;  i  pal i   plod:  tegla.  Po orski  narod  nisu  bili  niti  su  mogli
                postati.  Ne aju  s oju   iječ  za   eslo,  i aju  je  za  d žak   esla:   ili  su   eslači   a
                tuđi   galija a,  k šća ski   i   usli a ski .  Neki  su  postali  gusa i,  poz ati  u

                to e po o sko  za atu po  ješti i i po ok ut osti: i d ugi su prema njima bili
                okrutni.  Dio  prostora  koji  im  je  pripao  (kao  i  onaj  koji  njihovi  beduini  dijele  s
                drugima) jedan je od najnezahvalnijih. Svi narodi Mediterana nisu mogli postati
                mediteranski.
                        Tu  i  su  došli  iz  du i e  azijskog  ko ti e ta.  P elazili  su  preko  rijeka  u
                ča  i a i kaja i a: te su  a  d ije  iječi do ijeli iz k aje a iz kojih su došli. Mo u
                 isu  ili  ič i: posudili su od Pe zija a a  azi  de  asi i  ji  ga i e o ali. S ojo

                 iječju de iz z ali su s e  ode, sla e i slatke. Bili su uspješ iji  a kopnu, jahali su
                 a ko ji a,  isu poz a ali   odo e. Ne z a o koliko su  ili  azličiti kad su došli i
                jesu li  azlike  eđu  ji a utje ale  a iz o   jesta koja su zaposjeli:  liže  o u ili

                dalje od  jega. Po to e se i da as  azlikuju. Češće su  ili  ata i  ego  i a i,  iše
                os ajači  ego  o eplo  i. Pos etili su i opje ali  asli u i s ok u, uzgajali kao i
                d ugi lozu, šipke i  aja e  a st a a a koji a je  o e sklo o.
                        Mala  Azija   iše  je  dio  ko ti e ta   ego  poluotok.  Na    ogi    jesti a
                prilazi  su  s  mora  uski  ili  zat o e i.  Liti e  po egdje  st a aju  zaleđe   a  sa o
                početku o ale. Sje e  u o alu  azdi e  jeta  i   az. Juž a i  zapad a  egdje je
                 a je,  egdje  iše  edite a ska. Neki od sta ih g ado a uz  o e s uše i su  eć
                prije turskog osvajanja: starine koje su se saču ale p ipadale su sta osjedio i a

                 iše  ego došlja i a. Tu  i su podijelje i iz eđu  lastite p ošlosti i sadaš josti,
                iz eđu os a lijske sla e i suto a Oto a skog  a st a: sa i se čude s azi koju
                su  ekad i ali, slozi što ih je sjedi ila ili  eskladu što ih je pod ojio. Nisu isko istili
                 o e koliko su  ogli: pokazali su da  ogu  iše. U dijelu  jiho e ze lje koji je  a
                evropskoj strani - Rumeliji ili Urumenliji - ostali su  iše  a  u u Balka a  ego  a

                Mediteranu.
                        Siriju  sam  vidio  u  prolazu,  letimice  sa   p ošao  i  k oz  Li a o .  Si ija  je
                a apska,  ali  su   a od  i  p ošlost  u   joj  po iješa i.  P ilaze  s   o a  zat o io  je
                planinski lanac Aamsarije. Od triju rijeka koje se ulijevaju u Sirijsko more (Arapi su
                tako zvali cijeli Mediteran), samo jedna - Oront, domoroci ga zovu Nahr al-asi -
   38   39   40   41   42   43   44   45   46   47   48