Page 38 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar
P. 38

aga e   e   jače".  Rogač  i   aja   p ate  s ok u   iječ i   ko ito   do  p  oga

                hladnijeg pritoka.
                        Na a ča i li u  iščeza aju po ad ušća, o is o o tlu: o i su iz d ugih k aje a
                presađe i u o e. T a e idu dalje, p elaze u   da, otpo  ije su: o e su tu odu ijek.
                Neke se  i is e sta ljike izgu e: la a da ili  už a i . Olea d i, aga e, pa čak i

                žila a  akija,  estaju jed o za d ugi , p e da su otpo  i  a  jeta . Šipak se d ži
                (on odavno o dje  aste , ali  ešto sje e  ije postaje kiseo i di lji: p ei e uje se u
                 og a j te, još dalje, u  a . Kadulja gu i žesti u i ljeko itost te takođe   ije ja
                i e: postaje go ki  peli o  ili  lago  žalfijo . Od ta a isa i  i te ostaje sa o
                ime, od palme i datulje uspo e a, od kapa e i ko o ača jed a okus, i to pod

                 az i   azi lje : kaže se i kapa , i ko o ač, i  ot ika.
                        Kapula i česa  i aju uz  o e d ugi sasta  i  o j, dalje  a kop u d ukčije se
                zovu:  luk,  crni  i  bijeli.  Pomidore  su  na  obali  crvenije:  tko  bi rekao  da  su  i one
                prenijete s druge obale!
                        B  ist a  z a a takođe  žutilo ka, žuko i a, kuš ili žuka  do k aja je oda a
                Jugu,    pe  s oju  žutu   oju  i  oso it   i is  iz   ajsuš ije  ze lje  i,   ožda,  sa og

                kamena.  (Promjene  naziva  mogu  se  dovesti  u  vezu  ne  samo  sa  zahtjevima
                botanike ili fitologije nego i posebnim razlozima semantike, u dubljem smislu te
                 iječi.  Lo o  je  a jugu pu  i  oda ; idući dalje p e a sje e u list  u se steže i

                nabire:  lorber  mu  je  naziv,  od  istoga  je  korijena.  Lovorov  vijenac  ostaje
                z a e je  sla e i ta o gdje  iljku poz aju sa o po  eto i i. Loza se p ilagođuje
                 ije jajući položaj i   stu ali, či i se,  e zad ža ajući s oje  i lijske oso i e, osi
                 ožda uz t i-četi i  lagoslo lje e  ijeke, koje  e u i u s e u Medite an.
                        Na a  koji  s o  od asli  uz   iječ u  o alu,  s aka  p a a,  juž a   ijeka

                predstavlja neku vrstu mora. Lako nam je pratiti kako se njome uzvodno probija
                mediteranski element: slijedio sam ga Ronom do Lyona (dalje prema Lemanskom
                jeze u i Že e i gu io  u se t ag i po  e e o   aćao ; Pado  ide do alpskoga
                la  a,  takođe   s  p ekidi a;  A  o    e  z a   dokle  ide,   ožda  do   ekih    ela

                toska skog  a ječja. Ti  o  uz od o ili  iz od o u i e u po ijest, Nilo  se pe je
                do asua skih čuda, E  o  ot a a put A ago u i Na a i: i Guadalquivir je dobrim
                dijelom mediteranski iako se ulijeva u Atlantik; i Tajo je donekle takav. Zaustavio

                sam se kratko na Jordanu: na nj se odavde gleda biblijski, preko Svetoga pisma,
                kao uostalo  i  a M t o  o e u koje utječe. Ne pita o se kako  jegove vode
                p olaze  k oz   ajdu lju  udoli u  s ijeta,  pok aj  Je iho a,  i  utažuju  žeđi  okol ih

                 a oda:  koliko  su  ostale  dostoj e   elikog  k šte ja,   a  p agu  Medite a a,   a
                početku  jego e o  o e.
                        Za  s aku  se  ze lju   ože   ači iti  hid og afska  ka ta.  Va da o   dopiru
                 edite a ski daho i do Skoplja i još dalje  osjete se i do Oh idskog jeze a , Sočo
   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43