Page 89 - Mauro Biglino - Biblija nije sveta knjiga
P. 89

www.balkandownload.org



                  Pitam  se  jesu  li  homerska  pjevanja  isključivo  pjesnička  djela?  Kako  ne
              primijetiti i druga čudna podudaranja između biblijskih priča i Homerovih djela?

                  U  Ilijadi,  u  13.  pjevanju,  Theos  Posejdon  se  prerušava  u  vrača  Kalhanta  i
              potiče  Grke  na  borbu,  ali  Mali   Oilejev   Ajant  otkriva  prevaru.  Kada  Posejdon
              odlazi (stihovi 70-72) on tvrdi da to nije bio Kalhant i da ga je jasno prepoznao
              po nogama i njihovim otiscima:

                  „Nije ti Kalhas to pogađač u ptice i vrač / jer kret božjih nogu prepoznadoh i
                                                                                             12
              golijeni / lako  te zaključuje tvrdnjom: „jer lako je bogove poznat.

                  Baš kao u Bibliji, ta su bića slična ljudima ali posjeduju tjelesne karakteristike
              po kojima ih se može lako prepoznati  sjećate li se Abrahamova susreta sa tri
              anashima?)
                  Još  se  jedna  strahovita  zanimljivost  nalazi  u    .  knjizi      -  420).  Hefest,
              onaj  od   bogova   koji  se  bavio  preradom  metala,  bio  je  hrom  te  su  ga  uvijek
              pratile dvije sluškinje o kojima se ističu neke značajke koje iznenađuju:


                  „...sluškinje  se  uz  njega  svog  gospodara  /  zlatne  užurbaju  tad,  na  djevojke
              nalične  žive  /  pamet  imadu  one  u duši,  snagu  imadu  / i glas,  a  djela  radit  od
                                         13
              bogova umiju vječnih.

                  Homer  piše  da  su  imale  pamet  i  glas  u  duši   prsima ,  da  su  imale  zlaćan
              izgled, tj. kožu koja je morala imati zlatni odbljesak i, što najviše začuđuje, da su
              u  potpunosti  ličile  na  žive  djevojke!  Osim  u  Hefestovom  slučaju,  nikada  se  u
              homerskim  poemama  nije  ništa  preciziralo  za  druge  služavke,  a  mnogo  su  se
              puta  pojavljivale  u  tekstu.  Zaključio  bih  ovu  digresiju  o  homerskim  poemama
              podsjećajući na ono što sam napisao ranije: Theoi su bili bića koja nam se čine
              grčkom inačicom bića kao što su bili Elohim, Ilanu i Alunna.

                  Već  spomenuti  Miguel  de  Unamuno  piše  da  je  izraz  theos  „zapravo  bio
              pridjev,  izrečena  značajka   onih  bića  te  da  je  samo  kasnije  -  pod  utjecajem

              racionalističke  misli  -  dodavanjem  člana  pretvorena  u  imenicu.  U
              sumersko-akadskim  pričama,  te  u  antičkim  pričama  uopće,  često  se  govori  o
              „čuvarima  i „promatračima  kada se odnosi na ona bića koja su došla s neba: U





              12  Hrvatski prijevod: Homer, Ilijada, Matica hrvatska, Zagreb,     ., str.    . Preveo Tomo Maretić
              13  Hrvatski prijevod: Homer, Ilijada,  Matica hrvatska, Zagreb,     ., str.    . Preveo Tomo Maretić

                                                             89
   84   85   86   87   88   89   90   91   92   93   94