Page 85 - Mauro Biglino - Biblija nije sveta knjiga

www.balkandownload.org

hipotezu da Jahve (navodni Bog) nije imao nikakva posla s operacijom genetskog

inženjeringa koja je proizvela tu grupu muškaraca i žena, nazvanih u bibliji
generičkim imenima Adam i Chawwah.

Ako čitamo Bibliju Septuagintu napisanu na grčkom u . st. pr.Kr. pronaći
ćemo način govora koji je drugačiji - što nemalo pobuđuje našu radoznalost. U
tekstu se tvrdi da je Enoš „mislio, smatrao (elpizen) zazivati, nazvati (epicaleistai)
- Jahvino ime . Židovski masoretski tekst, koji je moderniji, generički kaže da „se
počelo zazivati ime Jahvino.

Ako je Enoš „smatrao , tj. mislio zvati ili uvesti ono ime, pitanje koje smo si
ranije postavili je legitimno. Treba li dodati da apel da se poštuje tradicija u
potpunosti gubi smisao ako pretpostavimo da je tradicija zamišljena upravo s
jasnim ciljem da se sakrije istina. Potvrđujući još jednom da su moguće biblije
zaista mnoge, zatvaram ovu zagradu i vraćam se na temu.

Baš kao za evolucijska i genetička pitanja, tako i s arheološke i antropološke
točke gledišta nailazimo na činjenice koje službena znanost ne tumači. Čitamo
svugdje da se sumerska civilizacija pojavljuje na povijesnoj pozornici već bitno
formirana, socijalno organizirana, obdarena pismom, kulturom, tehnologijom,
tehničkim sposobnostima na području gradnje, poljoprivrednih, matematičkih i
astronomskih znanja...

Kao i za evoluciju Homo sapiensa, i kod Sumerana imamo jedan element ili
kariku koja nedostaje: odakle su došli? Gdje, kako i kada su dobili ona znanja s
kojima su se tako brzo afirmirali? Tko je mogao posjedovati ta znanja? Sigurno
ne oni barbari kojih se Kajin bojao. Upravo suprotno, rekli bismo da su upravo
Kajin i njegovo brojno potomstvo bili nositelji znanja koja možemo modernim
rječnikom nazvati multidisciplinarnim. U . poglavlju Knjige Postanka čitamo
da je Kajin nakon što je „začeo Henoka postao graditelj gradova, a dobro znamo
da to nije bila djelatnost koja se mogla improvizirati. Zahtijevala je, kao što

zahtijeva i danas, manualnu spretnost i teorijsko-praktičnu kulturu, sposobnost
koja obuhvaća razna područja.

Biblijska naracija nas izvještava o drugim elementima koji mogu poduprijeti
hipotezu o porijeklu sumerske civilizacije: pokoljenje adamitske obitelji
posjedovalo je i znanja iz područja koja su neočekivana. Među Kajinovim
potomcima pronalazimo Jabala, „koji je postao praocem onih što pod šatorima
žive sa stokom . Možemo ga dakle zamisliti kao onog koji je pokrenuo

85