Page 70 - Gordon Livingston - Prerano stari, prekasno mudri
P. 70
13 8 P R E R A N O S T A R I , P R E K A S N O M U D R I
složio: »Izgubio sam smisao za šalu«. Nedavno su bili na
izletu i žena je izgubila novčanik i kreditne kartice. »To se Mentalno
dogodilo i mojoj supruzi«, rekao sam. »Netko joj je ukrao
kartice. No, još nismo prijavili kradu, jer lopov vjerojatno zdravlje
troši manje od nje«. Muškarac se nasmijao. No, moja se
supruga nije nasmijala kad sam joj ispričao tu priču. podrazumijeva
Pesimisti su, poput hipohondara, u dugoročnom smi
slu potpuno u pravu. Odavde se nitko ne može izvući živ. slobodu izbora
No pesimizam, kao i svaki drugi ljudski stav, sadrži i mno
štvo samoispunjavajućih proročanstava. Ako se drugim
ljudima približimo sa sumnjom ili neprijateljskim namje Važna karakteristika svih emocionalnih poremećaja jest
rama, vjerojatno će i oni reagirati na sličan način, ispunja svojevrsno ograničenje. Ljudi koji pate od depresije, tjes
vajući naša očekivanja. Na svu sreću, vrijedi i obrnuto. kobe, bipolarne bolesti ili shizofrenije ne mogu slobod
Kao i u svakom drugom pravilu, i ovo ima iznimaka, a no funkcionirati u svijetu i moraju se prilagoditi kako bi
ljudi koje susrećemo ne dijele uvijek naše stavove. Ako nas lakše podnijeli nedostatke izazvane bolešću.
vječni optimizam ne može zaštititi od povremenih razo U depresiji nas gubitak energije, nesposobnost koncen
čaranja, trajni je pesimizam bliski rođak očajanja.
tracije i tužno raspoloženje navode da se povlačimo od
Upoznajući nekoga, najčešće se osmjehnemo. Osmi drugih ljudi i od aktivnosti koje su nas radovale. Radna
jehom ne prenosimo samo prijateljske osjećaje, nego po sposobnost nam je smanjena, a u najgorim oblicima bolesti
kazujemo da smo dobro raspoloženi i da se u suštini ljud posve gubimo volju za životom. Slično tome, jaka nas tjes
skoga stanja krije šala: stvari su možda katastrofalno loše, koba najčešće navodi da izbjegavamo društvo kako bismo
ali zato ne moraju biti ozbiljne.
ublažili zabrinutost i nervozu koje nas opsjedaju. U sluča
ju težih mentalnih oboljenja, kao što su manična depresija
ili shizofrenija, gubimo dodir sa stvarnošću i ne možemo
slobodno komunicirati sa svijetom.
Sva stanja koja sam spomenuo imaju biološku osno
vu i zato su lijekovi općenito djelotvorni. Ukoliko bolest
utječe na naše funkcioniranje i odnose, važan je i bihevi-
oristički pristup liječenju. U slučaju da tjeskoba ograni
čava normalno funkcioniranje, oboljeli moraju biti odlučni
i suočiti se sa svojim strahovima; ne smiju im se prepuš
tati. Takav pristup odražava najvažnije pravilo tjeskobe:
Izbjegavanjem se stanje pogoršava; suočavanjem se postupno
poboljšava.