Page 31 - Erich Fromm - Umijeće ljubavi

on »čovjeka kao čovjeka i njegov odnos pre- osloni na vlastitu moć u postizavanju vlastitih
ma svijetu kao ljudski odnos, tada možeš ljubav ciljeva. Ukoliko joj te kvalitete nedostaju, ona
zamijeniti samo za ljubav, povjerenje samo za se plaši da se prepusti — a stoga i da voli.
povjerenje, itd. Ako želiš uživati u umjetnosti, Osim u elementu davanja, aktivni karakter
moraš biti umjetnički obrazovana osoba; ako ljubavi očituje se u činjenici da ona uvijek sa-
želiš utjecati na druge ljude, moraš doista biti drži određene osnovne elemente, zajedničke
osoba koja potiče i unapređuje druge. Svaki svim oblicima ljubavi. Ti su: briga, odgovornost,
tvoj odnos prema čovjeku — i prema prirodi — respekt i znanje.
mora biti određeno ispoljavanje tvog stvarnog Da ljubav sadrži brigu, najočitije se ogleda u
individualnog života, koje odgovara predmetu majčinoj brizi za njezino dijete. Nikako nas ne
tvoje volje. Ako voliš, a ne potičeš ljubav, to bi mogla uvjeriti o njezinoj ljubavi za dijete
jest, ako tvoja ljubav kao takva ne proizvodi kad bismo vidjeli da se ne brine za njega, da
ljubav, ako kao osoba koja voli životnim ispo- propušta da ga hrani, kupa, da mu osigura fizi-
ljavanjem ne postaneš voljena osoba, onda je čku udobnost. A nas se dojmi njezina ljubav
5
tvoja ljubav nemoćna, ona je nesreća« . Ali, da- ako vidimo da se brine za dijete. Tako je i što
vanje ne znači primanje samo u ljubavi. Nasta- se tiče ljubavi za životinje ili cvijeće. Kad bi
vnika uče njegovi učenici, glumca stimulira pu- nam neka žena rekla da voli cvijeće a kad bismo
blika, psihoanalitičara liječi njegov pacijent — vidjeli da ga zaboravlja zalijevati, ne bismo vje-
pod pretpostavkom da se oni međusobno ne tre- rovali u njezinu »ljubav« za cvijeće. Ljubav je
tiraju kao objekti, već da su povezani istinski aktivna zaokupljenost životom i rastom onoga
i produktivno. što volimo. Gdje te aktivne zaokupljenosti ne-
Gotovo i nije potrebno naglašavati činjenicu dostaje, nema ljubavi. Taj elemenat ljubavi
da je ljubavna sposobnost kao davanje zavisna prekrasno je opisan u knjizi o Joni. Bog je re-
o karakternom razvitku osobe. Ona pretposta- kao Joni da ide u Ninivu kako bi opomenuo
vlja postizavanje dominantno produktivne ori- njezine stanovnike da će biti kažnjeni ako ne
jentacije.. U takvoj orijentaciji osoba je prevla- poprave svoje grešne običaje. Jona bježi od
dala svoju ovisnost, narcističku svemoćnost, že- svoga zadatka jer se boji da će se ljudi u Nini-
lju da izrabljuje druge, ili da gomila, i zadobila vi pokajati, i da će im bog oprostiti. On je čov-
je vjeru u svoje vlastite snage, hrabrost da se jek s jakim osjećajem za red i zakon, ali bez
ljubavi. Međutim, pri svom pokušaju da se spasi
5 Karl Marx i F. Engels: »Rani radovi« — Kultura,
Zagreb, 1953, str. 259. bijegom, nađe se u trbuhu kita, što simbolizira

40 41