Page 131 - Erich Fromm - Umijeće ljubavi

Prakticiranje umijeća ljubavi zahtijeva prak- kom području ljudskog nastojanja često započi-
ticiranje vjere. nje onim što se može nazvati »racionalnom vi-
Što je vjera? Je li vjera nužno vjerovanje u zijom-«, koja je sama rezultat znatnog prethod-
boga, ili u religijske doktrine? Je li vjera nužno nog proučavanja, reflektivnog mišljenja i pro-
suprotna ili odvojena od uma i racionalnog miš- matranja. Kad učenjak uspije da sakupi dovolj-
ljenja? Već na samom početku primanja pro- no činjenica, ili uspije da izradi matematsku
blema vjere čovjek mora razlikovati racionalnu formulu, ili oboje, da bi učinio svoju prvotnu
vjeru od iracionalne. Pod iracionalnom vjerom viziju vrlo uvjerljivom, može se reći da je do-
razumijem vjerovanje (u osobu ili ideju) koje se šao do privremene hipoteze. Pažljiva analiza
zasniva na čovjekovu podvrgavanju iracional- hipoteze, da bi se razaznale njezine implikacije,
nom autoritetu. Suprotno tome, racionalna vje- i gomilanje činjenica koje je podržavaju, vode
ra je uvjerenje što se korijeni u čovjekovu vla- do adekvatnije hipoteze i naposljetku možda do
stitom doživljaju misli ili osjećaja. Racionalna njezina uključivanja u sveobuhvatnu teoriju.
vjera nije prije svega vjera u nešto, već kvalitet U povijesti nauke ima mnogo primjera vjere
izvjesnosti i čvrstine koje imaju naša uvjere- u razum i vizija istine. Kopernik, Kepler, Gali-
nja. Vjera je prije karakterna osobina što pro- lej i Newton bili su prožeti nepokolebljivom
žima cijelu našu ličnost nego neko specifično vjerom u razum. Zbog nje je Giordano Bruno
vjerovanje. bio spaljen na lomači, a Spinoza pretrpio eks-
Racionalna se vjera korijeni u produktivnoj komunikaciju. Na svakom koraku, od začinjanja
intelektualnoj i emocionalnoj djelatnosti. U ra- racionalne vizije do formuliranja teorije, vjera
cionalnom mišljenju, gdje se smatra da vjeri je potrebna: vjera u viziju kao racionalno va-
nema mjesta, racionalna vjera je važna kompo- ljan cilj kojemu treba težiti, vjera u hipotezu
nenta. Kako naučenjak, na primjer, dolazi do kao vjerojatan i plauzibilan stav, i vjera u ko-
novog otkrića? Počinje li on tako da pravi eks- načnu teoriju, dok se ne postigne u najmanju
periment za eksperimentom, sakupljajući činje- ruku opća suglasnost o njezinoj valjanosti. Ta
nicu za činjenicom, a da nema viziju onoga što je vjera ukorijenjena u čovjekovu vlastitom
očekuje da će naći? Rijetko se do bilo kojeg iskustvu, u povjerenju u čovjekovu moć mišlje-
važnog otkrića na bilo kojem naučnom podru- nja, promatranja i suđenja. Dok se iracionalna
čju došlo na taj način. Ni ljudi nisu došli do vjera prihvaća kao nešta istinito samo zato što
važnih zaključaka kad su jednostavno davali autoritet ili većina tako kaže, racionalna se vje-
krila mašti. Proces kreativnog mišljenja na sva- ra korijeni u nezavisnom uvjerenju, zasnova-

152 153