Page 339 - Dan Brown - Postanak
P. 339

„Halo?” javila se Ambra. „Halo?”

                 Iz zvučnika se nije javio glas – samo se čulo prijeteće zujanje otvorene linije.
                 „Ne znam čujete li me”, rekla je, „ali mi smo Ambra Vidal i Robert Langdon.

             Bliski  smo  prijatelji  Edmonda  Kirscha.  Bili  smo  uz  njega  noćas  kad  je  ubijen.
             Imamo informacije koje bi uvelike pomogle Edmondu, Winstonu i, vjerujem, svima
             vama.”
                 Nešto je oštro škljocnulo.

                 Langdon je odmah rukom pritisnuo kvaku koja se lako pomaknula.

                 Odahnuo je. „Rekao sam ti da je netko ovdje.”

                 Pohitali su kroz ulaz i uputili se kroz drveće prema zamračenoj zgradi. Kako su
             se  približavali,  mogli  su  razabrati  obrise  krova  što  su  parali  nebo.  Ono  što  im  se
             stvorilo pred očima nisu očekivali – pet metara visok simbol na vrhu krova.
                 Ambra i Langdon naglo su zastali.

                 To ne može biti istina, pomislio je Langdon, zureći u savršeno jasan simbol pred
             njima. Na krovu Edmondova kompjutorskog laboratorija stoji divovski križ?

                 Langdon  je  načinio  još  nekoliko  koraka  i  izišao  iz  šumarka.  Tada  je  ugledao
             cijelo  pročelje  zgrade  i  iznenadio  se  –  bila  je  to  stara  gotička  crkva  s  velikom
             rozetom,  dva  kamena  zvonika  i  lijepim  portalom  urešenim  bareljefima  katoličkih
             svetaca i Djevice Marije.

                 Ambra je bila užasnuta. „Roberte, mislim da smo upravo ušli na posjed Katoličke
             crkve. Na krivom smo mjestu.”

                 Langdon je spazio natpis ispred crkve i prasnuo u smijeh. „Ne, mislim da smo na
             savršeno pravom mjestu.”
                 Taj objekt se prije nekoliko godina našao u vijestima, no Langdon nikad nije palo
             na um da se nalazi u Barceloni. Visokotehnološki laboratorij izgrađen u za javnost
             zatvorenoj  katoličkoj  crkvi.  Langdon  je  pomislio  kako  je  to  najbolje  moguće
             pribježište u kojem bi nepokorni ateist mogao sastaviti bezbožni kompjutor. Dok je
             zurio  u  sada  već  upokojenu  crkvu,  osjetio  je  jezu  shvativši  koliku  je  vidovitost

             pokazao Edmond birajući zaporku.
                 Mračnih religija nesta & svijetom blaga znanost vlada.

                 Langdon je Ambri skrenuo pozornost na natpis.

                 Ondje je pisalo:


                                       SUPERRAČUNALNI CENTAR U BARCELONI

                                      CENTRO NACIONAL DE SUPERCOMPUTACIÓN
   334   335   336   337   338   339   340   341   342   343   344