Page 301 - Dan Brown - Postanak
P. 301
tumačenja sasvim nevinog simbola. Očito su sve teorije zavjere što su kružile noćas
čak i Langdona natjerale da vidi vraga tamo gdje ga nema.
„Je li to Edmondova knjiga?” odjednom se javila Ambra.
Obojica su se okrenuli i ugledali je kako pokazuje u polumrak kraj Gaudíjeva
groba.
„Da”, rekao je Bena. „Oprostite zbog slabe rasvjete.”
Ambra se požurila prema vitrini, a Langdon za njom. Knjiga je bila smještena u
mračniji dio kripte, zasjenjena velikim stupom, desno od Gaudíjeva groba.
„Obično ondje odlažemo informativne letke”, rekao je Bena, „ali sam ih prebacio
kako bih napravio mjesta za Kirschevu knjigu. Čini se da nitko nije primijetio.”
Langdon se brzo pridružio Ambri pred vitrinom koja je podsjećala na sanduk s
kosim staklenim poklopcem. Unutra, otvoreno na što šezdeset trećoj stranici, jedva
vidljivo pod slabim svjetlom, ležalo je divot-izdanje Sabranih djela Williama Blakea.
Kako im je rekao Bena, na toj stranici nije bila pjesma nego Blakeova ilustracija.
Langdon se pitao koji od Blakeovih prikaza Boga može očekivati, no nipošto nije
očekivao ovaj.
Pradavni, pomislio je Langdon, škiljeći u mraku pred slavnim Blakeovim
koloriranim bakrorezom iz 1794. 59
Langdon se iznenadio što je otac Bena to nazvao „slikom Boga”. Doduše, činilo
se da ilustracija prikazuje arhetip kršćanskog Boga – bradatog starca bijele kose, koji
sjedi u oblacima i sagiba se s nebesa – no da je Bena malo istraživao, otkrio bi nešto
posve drugo. Lik zapravo nije bio kršćanski Bog nego božanstvo imenom Urizen –
bog kojeg je iznjedrila Blakeova vizionarska mašta – koji nebesa mjeri velikim
šestarom i tako odaje poštovanje prirodnim zakonima univerzuma.
Ilustracija je stilom bila toliko ispred svoga vremena da ju je, stoljećima poslije,
slavni fizičar i ateist Stephen Hawking odbrao za naslovnicu svoje knjige Bog je
stvorio integrale. Nadalje, Blakeov bezvremeni demijurg čuva njujorški centar
Rockefeller – drveni geometar smjestio se na secesijskoj skulpturi nazvanoj Mudrost,
svjetlo i zvuk.
Langdon je promatrao Blakeovu knjigu, ponovno se pitajući zašto se Edmond
toliko potrudio da je izloži baš ovdje. Je li to bila čista osvetoljubivost? Pljuska
kršćanskoj Crkvi?
Edmondov rat protiv religije nikad ne jenjava, mislio je Langdon, gledajući
Blakeova Urizena. Bogatstvo je Edmondu omogućili da radi što god poželi, makar to
značilo i izlaganje bogohulne umjetnosti u srcu kršćanske crkve.
