Page 296 - Dan Brown - Postanak
P. 296
slijedili.
„Moram priznati”, rekao je Bena, „da sam oklijevao primiti novac toliko
istaknutog ateista, no njegov zahtjev da izložimo najomiljeniju Blakeovu ilustraciju
njegove majke zvučao mi je bezazleno – osobito kad je riječ o slici Boga.”
Langdon je pomislio da je krivo čuo. „Rekli ste da vas je Edmond zamolio da
izložite sliku Boga?”
Bena je kimnuo. „Slutio sam da je bolestan i da je to možda bio njegov način da
se pokuša pomiriti s božanskim.” Zastao je i odmahnuo glavom. „Iako, nakon što
sam vidio njegovu večerašnju prezentaciju, moram priznati da ne znam što bih
mislio.”
Langdon je pokušao zamisliti koji je od bezbrojnih Blakeovih prikaza Boga
Edmond želio izložiti.
Dok su ulazili u glavno svetište, Langdon se osjećao kao da prostor gleda prvi
put. Usprkos tomu što je Sagradu Familiju posjetio mnogo puta u raznim fazama
izgradnje, uvijek je dolazio danju dok je španjolsko sunce kuljalo kroz vitraje,
stvaralo zapanjujuće vrtloge boja i privlačilo pogled uvis, vječito uvis, prema
naizgled bestežinskoj kupoli svodova.
Noću je ovo bremenitiji svijet.
Nestala je suncem okupana šuma stabala, pretvorila se u ponoćnu prašumu sjena
i tame – mračni hodnik rebrastih stupova koji su sezali uvis do prijetećeg ništavila.
„Pazite gdje stajete”, rekao je svećenik. „Štedimo gdje god možemo.”
Osvjetljivanje tih golemih europskih crkava stoji cijelo bogatstvo, znao je
Langdon, tako da su malobrojna svjetla jedva osvjetljavala put. Jedan od izazova
tlocrta površine pet i pol tisuća četvornih metara.
Kad su stigli do središnje lađe i skrenuli ulijevo, Langdon se zagledao u povišeni
ceremonijalni podij pred sobom. Na mjestu oltara stajao je ultramoderni
minimalistički stol obrubljen s dva blistava grozda orguljskih cijevi. Pet metara iznad
oltara visio je neobičan crkveni baldahin – viseći platneni strop ili „državna kupola”
– simbol poštovanja, nadahnut ceremonijalnim baldahinima kojima se nekoć
kraljevima osiguravalo hlad.
Današnji su baldahini većinom imali čvrstu arhitektonsku strukturu, no Sagrada
Familia odlučila se za platno, u ovom slučaju kupolu u obliku kišobrana koja je,
naizgled, čarolijom lebdjela u zraku iznad oltara. Ispod tkanine, na žicama, poput
padobranca, visi Isus na križu.
Isus padobranac – Langdon je načuo da ga tako zovu. Kad ga je ponovno
ugledao, pomislio je kako nije nimalo čudno što je postao jedan od