Page 61 - Boris Mouravieff – Gnoza

Suglasnost između ovih tekstova omogućuje nam da potvrdimo kako su
Apostoli napravili temeljnu razliku između dvije različite vrste znanja: prvog
relativnog, ograničenog, koje ne zna ništa o drugom, i drugog apsolutnog,
neograničenog, koje obuhvaća prvo. Apostol Sv. Pavao pripisao je prvo čovjeku
kojeg je nazivao životinjskim, a drugo čovjeku kojeg je nazvao duhovnim.
Na što se misli ovim dvjema vrstama ljudskih bića? Zar ne postoji način
na koji životinjski čovjek može postati duhovnim čovjekom?
Također možemo reći da nas ovi tekstovi direktno suočavaju s
problemom suštinske razlike u kvaliteti ljudske mudrosti i božanske mudrosti.
Preostaje da saznamo može li se biti upućen u ovu božansku mudrost, i kako - ili
barem kako joj početi prilaziti.

(2)

Vidjeli smo da se istinsko 'Ja' rijetko manifestira u čovjeku, i obično to ne
čini osim ako ga Ličnost ne pozove. Njegov stav je isti kao onaj Suca koji ostaje u
svojoj sudnici bez traženja da izreče presudu; čiji pasivni stav je suprotan
aktivnom stavu Ličnosti. Također smo vidjeli da ako uvedemo most ezoteričnog
znanja između Ličnosti i istinskog 'Ja', njihovi recipročni položaji mogu se veoma
postupno okrenuti. Istinsko 'Ja' tada postaje aktivno a Ličnost, kao i 'Ja' tijela,
podređuju se potpuno istinskom 'Ja', koje postaje neosporni i apsolutni
gospodar.
Ovo obrtanje situacije je karakterizirano djelomično inverzijom
čovjekovog stava prema vlastitim željama. Prethodno je on htio ono za čim je
žudio; od sada će on žudjeti za onim što je prvo htio.
Što više napreduje u ezoteričnom znanju, to više tražitelj objektivno
konstatira u sebi neospornu realizaciju te promjene. Što više napreduje na ovom
putu, promjena postaje dublja i šira. Obrnuto, kad god tražitelj konstatira takav
fenomen u sebi, znat će da napreduje i bit će sposoban da mjeri svoj napredak.

(3)

Ispitajmo sada kroz koje organe se istinsko 'Ja' manifestira u čovjeku, i
kako se može proširiti i pojačati njegova manifestacija.
Izvan tri mentalna centra Ličnosti - koji će se od sad nazivati nižim
centrima - imamo u sebi druga dva viša centra, nezavisna od fizičkog tijela i
Ličnosti. U zbiru, ta dva viša centra istinski predstavljaju našu Dušu, o kojoj naš
sadašnji jezik priča u trećem licu. Njihova prisutnost u našoj najdubljoj srži, i
rijetkost nepristranih i objektivnih poruka koje možemo primiti kroz medij tri
centra, daje nam naš dojam o istinskom 'Ja' kao Sucu koji boravi u svojoj sudnici.
Ali za trenutak ćemo vidjeti da ovaj aspekt istinskog 'Ja' nije jedini. Daleko od
toga, doktrina o višim centrima neće samo riješiti prividnu kontradikciju u iznad

59 |