Page 245 - Boris Mouravieff – Gnoza

(7)

Prirodan rast Ličnosti prestaje puno ranije nego što je završen. On ima
individualnu granicu koja ovisi o cijelom zbiru čimbenika uključujući: civilizaciju,
rasu, kastu, obitelj i društveno okruženje, obrazovanje i instrukcije.
Bez neprestanog svjesnog napora, do razvoja Ličnosti izvan ove granice
neće nikad doći. Sve što čovjek sa sobom nosi od rođenja su njegove
predispozicije, drugim riječima, talenti. Rastom Ličnosti, ove se predispozicije
otkrivaju, i to je sve. Da bi ih se dodatno razvilo, moraju se učiniti svjesni napori.
Pravilo je egzaktno: tko god ne razvija svoje talente gubi ih. 224
Mi obično nastojimo razviti ove talente kroz obrazovanje. Dokle god se
naše učenje i istraživanje nastavlja, Ličnost nastavlja rast, iako često na ne baš
skladan način. Ali kad učenja i istraživanja završe, i počnemo iskorištavati znanje
koje smo stekli na ovaj rutinski način, razvitak Ličnosti prestaje.
Najvažniji i najteži stadij Puta koji trebamo proći je Stepenište, također
zvano i Prilazni put, koji vodi razini čovjeka 4 225 . Svatko tko se nastoji popeti
mora učiniti ovaj napor glavnim ciljem svog života. Od sad na dalje, ezoterični
rad mora postati os njegova postojanja, oko koje se okreću unutrašnje i vanjske
okolnosti njegovog života.
Ovaj kategorični zahtjev nas ne smije uplašiti. U isto vrijeme, moramo
shvatiti da ispiti počinju od prvog koraka na Stepeništu.
Da bi prešao prvi Prag, čovjek mora proći prvi test uspješno bez
okretanja unatrag 226 : on mora biti zapaljen žarkom željom da prevlada
zapletenost života u divljini, tako da se može baciti u nepoznato u potrazi za
novim, razumnim, i istinskim životom.
Ova želja za transformacijom, ako ima dovoljno snage i jačine, ispunit će
interval između nota DO i SI, što je prvi Prag, i tražitelj će tada stajati čvrstim
uporištem na prvoj stepenici Stepeništa.
Četiri note koje tvore Stepenište povezane su dubokom međuovisnošću,
budući da njihova rezonancija vuče svoju snagu iz inicijalnog impulsa Želje. To
znači da ako ova inicijalna Želja ne ujedini svo čovjekovo postojanje u poslušnost,
ako ona ne zagospodari cijelim njegovim bićem, bolje je za njega da stane na
vrijeme i ne prelazi Prag. Ponavljamo: Put je staza bez povratka. To je istinski
razlog ovog ispita Želje. Ova Želja mora imati snagu žeđi, kaže Tradicija.
Dalje, dostigavši prvu stepenicu, čovjek se mora podvrgnuti ispitu Vjere.
Nije dovoljno Vjerovati; mora se imati vjere. Ispit poprima oblik potrebe da
čovjek prevlada svoj strah od 'napuštanja' Vjerom. Isus je Svoje ovce ubjeđivao
na ovu temu: 'Ne budite zabrinuti za život svoj: što ćete jesti, što ćete piti; ni za

224
Matej 25: 14 - 30; Marko 4: 25; Luka 19: 26.
225 Usp. Poglavlje XV; Poglavlje XX i Sl. 57.
226 Luka 9: 62.

243 |