Page 13 - Boris Mouravieff – Gnoza

***

Kršćanska ezoterična Tradicija se temelji na Kanonu, Obredima,
Menologiju, i zadnje na Doktrini. Ovo posljednje je zbir pravila, rasprava i
komentara danih od strane doktora Ekumenske Crkve. Ovi su tekstovi u velikom
14
dijelu sklopljeni u kolekciju nazvanu Dobrotoljublje. Kao dodatak ovim izvorima,
postoje izolirani spisi drugih antičkih i modernih autora, religijskih i sekularnih.
Većina spisa Dobrotoljublja namijenjena je ljudima koji su stekli
određenu ezoteričnu kulturu. Isto se može reći i za određene aspekte tekstova
Kanona, uključujući Evanđelja. Mora se također primijetiti da, budući da su
upućeni svima, ovi tekstovi ne mogu uzeti u obzir sposobnosti svake osobe.
Biskup Teofan Zatvornik zbog toga, u svom predgovoru za Dobrotoljublje,
15
inzistira na činjenici da bez pomoći nitko ne može uspjeti u prodiranju u
Doktrinu. Zbog toga također, zajedno s pisanim izvorima, ezoterična znanost
čuva i kultivira usmenu Tradiciju koja oživljava Slovo. Istočno Pravoslavlje je znalo
kako očuvati ovu Tradiciju netaknutom primjenjivanjem apsolutnog pravila
Hermetizma u svakom pojedinačnom slučaju. Od generacije do generacije, sve
od vremena Apostola, dovodila je svoje učenike do mističnog iskustva.
Iako je hermetizam omogućio zaštitu gotovo dvadeset stoljeća, mora se
reći da su se okolnosti sada promijenile. U sadašnjem trenutku povijesti, kao i u
vrijeme Kristovog Dolaska, veo se djelomično podigao. Prema tome, za one koji
žele napredovati dalje od knjiškog znanja, koje nikad ne ide izvan područja
informacije; za one koji intenzivno traže pravi smisao života, koji žele razumjeti
značenje misije Kršćana u Novoj Eri, mogućnost će postojati inicijacije u ovu
16
božansku Mudrost, otajstvenu i skrivenu.'

***

Okrenuli smo se slavenskom tekstu spisa svaki put kad bi se činilo da
značenje dano u drugim verzijama predstavlja određene nejasnoće. To je iz dva
razloga. Prvi je taj što se prijevod na ovaj jezik napravio u doba još bogato svetim
egzegezama, gdje je duh tekstova ostao blizak njihovom izvornom značenju.
Drugi je ustaljena priroda jezika: slavenski jezici, ruski posebno, ostali su vrlo
bliski staroslavenskom jeziku, jeziku koji je još uvijek u upotrebi u bogoslužju
Pravoslavne religije u slavenskim zemljama.
Što se tiče starosti slavenskog teksta, može se reći ovo: ona se generalno
pridodaje Konstantinu Filozofu, bolje poznatom pod imenom Sv. Ćiril, i njegovom

14
Rusko izdanje izašlo je u 5 svezaka, objavljenih pod nadzorom Biskupa Teofana
Zatvornika od strane Manastira Svetog Pantelejmona na Brdu Atos.
15 Podcrtano u originalnom tekstu.
16 I Korinćanima 2: 6 - 8.

11 |