Page 15 - William Engdahl - Stoljeće Rata

Treći je stup, koji je bio sve značajniji kako je stoljeće odmicalo, bila
britanska geopolitička dominacija na području glavnih svjetskih sirovina
- pamuka, metala, kave, uglja i, krajem stoljeća, novog “crnog zlata” -
nafte.

“Slobodna trgovina” i sredstva britanske moći

Godine 1820. britanski je Parlament donio jednu carinsku deklaraciju
koja će dovesti do niza promjena, a jedna od posljedica tih promjena bit
će, skoro cijelo stoljeće kasnije, izbijanje Prvog svjetskog rata i sve njegove
posljedice.
Da bi udovoljio interesima moćne londonske grupacije brodara i
bankara, okupljene oko Engleske banke i Alexandera Baringa iz trgovačke
banke Baring Brothers, Parlament je donio Carinsku izjavu (Statement of
Principle), sazdanu na konceptu koji je nekoliko desetljeća ranije utemeljio
škotski ekonomist Adam Smith, na tzv. “apsolutnoj slobodnoj trgovini”.
Tu je carinsku deklaraciju Parlament ozakonio 1846. godine svojim
opozivom zaštite engleske poljoprivrede, tj. čuvenog “Zakona o žitu”
(Corn Laws). Opoziv toga zakona temeljio se na proračunima moćnih
financijskih i trgovinskih interesa londonskoga Cityja da im prevlast u
svijetu daje odlučnu prednost koju trebaju iskoristiti do krajnjih granica.
Ako već vladaju svjetskom trgovinom, “slobodna trgovina” će samo
osigurati jačanje te vlasti na štetu trgovina drugih, manje razvijenih
zemalja.
Pod apsolutnom vlašću slobodne trgovine britanske su trgovinske banke
gomilale ogromne zarade od trgovine opijumom iz Indije, Turske i Kine,
a britansko je Ministarstvo vanjskih poslova potpomoglo tim bankarskim
interesima tako što je, za vrijeme britanskih Opijumskih ratova, javno
zatražilo od Kine da otvori svoje luke za “slobodnu trgovinu”.
Godine 1843. osnovan je novi propagandni tjednik tih moćnih
trgovinskih i financijskih interesa londonskoga Cityja, The Economist,
čija je jasna zadaća bila da agitira za opoziv Zakona o žitu.
Britanska je torijevska stranka, pod vodstvom Sir Roberta Peela,
progurala taj sudbonosni Opoziv Zakona o žitu u svibnju 1946., od kada
je sve krenulo nizbrdo, ne samo u britanskoj nego i u svjetskoj historiji.
Opoziv je otvorio vrata poplavi jeftinih poljoprivrednih proizvoda, što

15