Page 64 - Ilijada
P. 64

Homer: Ilijada



                              Ona dvojica odu i kada već podalje bjehu
                              Te do rogoznog dođu Asopa, gdje travica raste,
                                                                            26
                              Onda Tideja pošlju Ahejci glasnikom u Tebu;
         385                  Tidej otiđe i on Kadmejce mnoge zateče
                              Gdje se upravo goste u domu Eteokla jakog.
                              Ali se konjanik Tidej ni tada bojao nije,
                              Premda među mnogim bješe Kadmejcima sam i tuđinac,
                              Već ih u junačke igre pozivo i u svem ih lako
         390                  Svladao, jer mu takva pomoćnica bješe Atena.
                              Ljutiti budu tad obadači konja Kadmejci,
                              Zasjedu veliku njemu na povratku nastave oni:
                              Madih momaka pedeset, a dvojica bjehu im vođe:
                              Meon, Hemonov sin, na bogove besmrtne nalik,
         395                  Ktome ustrajni ratnik Polifont, Autofonov sinak.
                              Al' zasjedačima Tidej donese sudbinu grdnu,
                              Sve ih pobi i doma povratit se jednog tek pusti,
                              Meona pusti božjim znakovima poslušan bivši.
                              Takav je Tidej bio Etoljanin, al' je od sebe
         400                  Gorega rodio sina u boju, al' govorom boljeg."
                                 Reče, a njemu ništa ne prozbori jaki Diomed
                              Bojeć se, kako ga kralj ukorio bijaše časni;
                              Al' sin mu naočitog Kapaneja odvrati riječ:
                              "Ne zbori laži, kad istinu znaš, o Atrejev sine.
         405                  Ta mi se dičimo svi, od otaca mnogo smo bolji;
                              Mi smo osvojili grad sedmovratni tebanski nekad
                              Naroda malo dovedav pod gradske bedeme tvrde
                              Držeć se znamenja božjih i pomoći premudrog Zeusa;
                              A naši oci nađoše smrt zbog drskoga gr'jeha.
         410                  Zato ocima jednaku čast ne daji ko nama."
                                 Mrko pogleda njega Diomed jaki i reče:
                              "Mirno, dragane, sjedi i poslušaj besjedu moju.
                              Neću zamjerit ja Agamemnonu, ljudi pastiru,
                              Zato što nazuvčare Ahejce nagoni u boj;
         415                  Njemu će biti slava, Ahejcima l' pođe za rukom
                              Pobit Trojance i grad osvojiti Ilijski sveti;
                              Njemu će biti tuga, Ahejci li pobiti budu.
                              Nego se dajmo žestine i junaštva sjetimo i mi."
                                 Reče i s kola odmah u oružju na zemlju skoči;
         420                  I mjed strašno zazveći na prsima kralju, kad jurnu,
                              Od tog bi mogao strah i mukopatnog svladat junaka.
                                 Kao o prebučni brijeg kad udare valovi morski
                              Jedan za drugim gusto, a Zefir goni ih vjetar;

               26  383-390. Ahejci došavši blizu Tebe šalju Tideja da se s Tebancima (Kadmejcima) mirno nagodi, prije
               nego se otvori rat (tako su i Grci prije početka trojanskoga rata poslali Odiseja i Menelaja u Troju radi
               mirne nagodbe, vidi u 3. pjev., st. 205 i d.). Došavši Tidej u Tebu nađe starješine na vijećanju i na goz-
               bi kod kralj Eteokla; oni pozovu i Tideja na gozbu, a poslije gozbe on stane pozivati starješine teban-
               ske na bojne igre da im iskaže čast za prijazan doček.


                                                                                                       64
   59   60   61   62   63   64   65   66   67   68   69