Page 93 - Erich Fromm - Umijeće ljubavi

Kapitalističko se društvo zasniva, s jedne smo svjedoci sve veće centralizacije i koncen-
strane, na principu političke slobode, a, s druge, tracije kapitala. Velika poduzeća neprestano
na tržištu kao regulatoru svih ekonomskih, pa se uvećavaju, a manja bivaju istisnuta. Vlas-
stoga i socijalnih odnosa. Robno tržište utvrđuje ništvo kapitala, koji je investiran u ta poduzeća,
uvjete po kojima se robe izmjenjuju, tržište sve više je odvojeno od funkcije upravljanja.
rada regulira najam i prodaju rada. I korisni Stotine tisuća akcionara »posjeduje« poduzeće;
predmeti i korisna energija i vještina transfor- upravna birokracija, koja je dobro plaćena, ali
mirane su u robe, koje se razmjenjuju bez upo- ne posjeduje poduzeće — njime upravlja. Ta je
trebe sile ili prevare, a po uvjetima tržišta. Ci- birokracija manje zainteresirana da postigne
pele, korisne i potrebne kao što mogu biti, ne- maksimalne profite nego da proširi poduzeće i
maju ekonomsku vrijednost (prometnu vrijed- svoju moć. Sve veća koncentracija kapitala i
nost) ako za njima nema potražnje na tržištu; pojava moćne upravne birokracije tekla je upo-
ni ljudska energija, ni vještina nemaju prometnu redo s razvitkom radničkog pokreta. Na osnovi
vrijednost, ako za njima nema potražnje pod sindikalizacije rada pojedinačni se radnik ne
postojećim tržišnim uvjetima. Vlasnik kapitala mora pogađati za sebe — na tržištu rada on je
može kupiti radnu snagu i tražiti od nje da radi uvršten u velike radničke sindikate koje tako-
kako bi njegov kapital donio dobitak. Vlasnik đer vodi moćna birokracija i ona ga predstavlja
radne snage mora sebe prodati kapitalistu pod pred industrijskim gigantima. Inicijativa je pre-
postojećim tržišnim uvjetima, ako ne želi gla- mještena, bilo to dobro ili loše, jednako u do-
dovati. Ta ekonomska struktura odražava se u menama kapitala kao i u domenama rada, od
hijerarhiji vrijednosti. Kapital upravlja radom; pojedinca na birokraciju. Sve veći broj ljudi
nagomilani predmeti, ono što je mrtvo, više gubi nezavisnost i postaje zavisan o upravlja-
vrijedi od ljudskog rada, od ljudskih snaga, od čima velikih ekonomskih imperija.
onog što je živo. Druga odlučna osobina, koja proizlazi iz te
To je bila osnovna struktura kapitalizma od koncentracije kapitala, nalazi se u specifičnom
njegovih početaka. Ali premda je to još uvijek načinu organizacije rada. U velikoj mjeri cen-
karakteristika modernog kapitalizma, izvjestan tralizirana poduzeća, s radikalnom podjelom
broj faktora se izmijenio, što daje suvremenom rada, vode takvu organizaciju rada u kojoj po-
kapitalizmu njegove posebne kvalitete i što vrši jedinac gubi svoju individualnost, u kojoj po-
dubok utjecaj na karakternu strukturu modernog staje zubac na mašini. Ljudski problem mo-
čovjeka. Kao rezultat razvitka kapitalizma, mi dernog kapitalizma može se formulirati ovako:

108 109