Page 121 - Boris Mouravieff – Gnoza

(2)

Kako si mi možemo vizualizirati Svemir, uzimajući u obzir ova činjenična
ograničenja? Jedna slika je Stablo. Isus ju je koristio, govoreći o sebi kao o
stabljici vinove loze, sa svojim učenicima kao granama. 103 Možemo za sebe
vizualizirati 'veličanstveni zbir' Zraka Stvaranja, koje tvore krošnju stabla...
trostruki korijen iz kojeg izviru deblo i grane. Ovaj skeletni oblik prekriven je
pupoljcima koji rađaju lišće, cvjetove, i konačno plod. Stablo je živo, i nosi kroz
svoje grane različite manifestacije tog života: manifestacije koje su međuovisne,
korisne, i čak neophodne jedna drugoj budući da one osiguravaju postojanje, rast
i razvoj zbira. Iako je ova slika daleko od toga da je savršena, prikladna je, i
pozvat ćemo se na nju više puta. Njena nesavršenost je u tome da različiti
dijelovi - na njihovim različitim razinama Stabla - ne nalikuju točno jedan
drugome. Ako grane nalikuju na deblo, i grančice nalikuju na grane, cvjetovi,
listovi i stabljike imaju potpuno drugačiji izgled od 'drva'. Život kozmosa također
ima više razina, sa sedam glavnih; svih sedam razina njegove manifestacije
zamišljeno je na sliku prve 104 , u čijem srcu živi ostalih šest. Sve u svemu, postoji
sedam kozmosa, ili točnije, sedam redova kozmosa - od kojih je trostruki korijen
jedan - koji postoje i žive jedan unutar drugoga slijedeći grananje Zraka
Stvaranja.
Vremenom, ovo antičko znanje, koje je povezivalo svaku Zraku Stvaranja
sa glazbenom ljestvicom sedam kozmosa, djelomično je zaboravljeno ili
namjerno iskrivljeno.
Ezoterično se znanje oduvijek šifriralo; Petoknjižje i Evanđelje svjedoče
tome. Ali dok su skrivali točno značenje Doktrine, stari su se pobrinuli da daju
svijetu - u jednom ili drugom obliku - dio istine koji se činio kao cijelo i
sistematično objašnjenje. Tako su oni kroz stoljeća i čak tisućljeća, preko prošlih i
izumrlih civilizacija, dali budućim tražiteljima istine dovoljne naznake da ih
potaknu na dublje istraživanje.

(3)

Skraćena verzija antičkog učenja u pogledu Sedam Kozmosa dana nam
je, posebice u Kabali Rabbi - Ben - Akibe, koji govori o dva kozmosa: malom
kozmosu koji simbolizira čovjeka, i velikom kozmosu, koji simbolizira Svemir.
Kompletna analogija između Mikrokozmosa i Makrokozmosa - da koristimo grčku
terminologiju - odražavala je cijelu paradigmu Postanka citiranu iznad: 'čovjek
stvoren na sliku Božju i Njemu sličan' 105 , postavku koja jasno priznaje načelo

103
Ivan 15: 5.
104 Knjiga Postanka 1: 26 - 27.
105 Knjiga Postanka 1: 26 - 27; 5: 1 - 2; 9: 6.

119 |