Page 525 - BIBLIJA - Novi revidirani prevod
P. 525

SVETO PISMO                         STARI SAVEZ                           PSALMI
           uzdam; neka se moje srce raduje zbog      neću izlivati, i na usnama svojim imena
           spasenja koje daješ.  6 Pevaću Gospodu    njihova neću nositi.  5 Gospod  je deo
           jer je dobar prema meni.                  nasledstva moga i  čaše moje. Ti  čvrsto
                                                     držiš nasledstvo moje. 6 Divno je ono što
           Upravitelju. Davidov psalam.              si mi u nasledstvo dao. Posed je moj zaista
                   Bezumnik govori u  srcu  svome:
           14               Gospoda.”   Zlo  čine,   lep. 7 Blagosiljaću Gospoda, koji me save-
                                                     tuje. Noću  me opominju bubrezi moji.  8
                   „Nema
                   odvratna su  dela njihova. Nema   Gospoda uvek imam pred sobom. On mi je
           nikog ko dobro čini. 2 Gospod s neba gle-  s desne strane, neću posrnuti.  9 Zato se
           da sinove ljudske, da vidi ima li koga da je   raduje srce moje i veseli duša moja. Telo
           razuman, traži li ko Gospoda.  3 Svi su   će moje spokojno počivati.  10 Jer nećeš
           zastranili, svi su  se pokvarili, nema nikog   dušu moju ostaviti u grobu, niti ćeš dozvo-
           ko dobro čini, nema nijednog. 4 Zar niko   liti da ljubazni tvoj vidi  raspadanje.  11
           od onih koji zlo čine ništa naučio nije? Oni   Daćeš mi da upoznam put života. Obilje je
           koji narod moj kao hleb proždiru? Gospoda   radosti pred licem tvojim, večna je sreća u
           ne prizivaju. 5 Tada ih je veliki strah obu-  desnici tvojoj.
           zeo, jer Gospod je s naraštajem pravedni-
           ka. 6 Vi hoćete da posramite namere ne-   Davidova molitva
           voljnika, jer je Gospod utočište njegovo. 7       Čuj, Gospode, ono što je praved-
                                                             no, poslušaj vapaj moj, prigni
           O, kad bi sa Ciona spasenje došlo Izraelu!   17
           Kad Gospod vrati zarobljeni narod  svoj,          uho molitvi usana mojih na koji-
           veseliće se Jakov, radovaće se Izrael.    ma prevare  nema.  2 Od tebe neka mi
                                                     pravda dođe, oči tvoje neka na  čestitost
           Davidova pesma                            gledaju. 3 Ispitao si srce moje, noću si me
                   Gospode, ko će biti gost u šatoru
           15                                        proverio, pročistio si me i vidiš da zlo  ne
                   tvome? Ko će prebivati na svetoj
                                                     smišljam.  Usta moja neće zgrešiti.  4 A
                   gori tvojoj? 2 Onaj ko živi beza-  ljudskih dela, puteva razbojničkih,  čuvam
           zleno i postupa pravedno, ko istinu govori   se po reči usana tvojih. 5 Koraci moji neka
           u srcu svome. 3 Onaj koji ne kleveće jezi-  prionu za  staze tvoje, na kojima noge
           kom svojim. Nikakvo zlo ne čini bližnjemu   moje posrnuti neće.  6 Prizivam te, Bože,
           svome, i ne govori pogrdno o prijatelju   jer ćeš me uslišiti. Prigni k meni uho svoje,
           svome.  4 On odbacuje  svakoga ko prezir   i  čuj reči moje.  7 U milosti svojoj divna
           zaslužuje, a  poštuje one  koji se Gospoda   dela učini, spasitelju  onih koji kod tebe
           boje. Zakletvu svoju ne poriče, makar mu i   utočište traže od onih koji se bune protiv
           na štetu bila. 5 Novac svoj uz kamatu ne   desnice tvoje. 8 Čuvaj me kao zenicu oka,
           daje, i mito protiv nedužnog ne uzima. Ko   sakrij me pod senu krila svojih  9 od zlih
           tako čini, nikada posrnuti neće.          koji su nasrnuli na mene. Neprijatelji duše
                                                     moje stežu obruč oko mene.  10 Zatvorili
                   Čuvaj me Bože, jer si ti  utočište
           16                                        su se u sopstveno salo, ustima  svojim
                                                     oholo govore.  11 A nas, naše korake,
                   moje. 2 Rekao sam Gospodu: „Ti
                   si Gospod – nema dobra osim       sada opkoljuju, upiru oči svoje da nas na
           tebe. 3 U svetima koji su na zemlji, u nji-  zemlju obore. 12 Svaki je od njih kao lav
           ma, slavnima, sva je radost moja.” 4 Mno-  željan da plen rastrgne, kao mladi lav koji
           že se muke onih koji uvek za nekim dru-   u potaji sedi. 13 Ustani, Gospode, suprot-
           gim trče. Njihove žrtve levanice od krvi ja   stavi mu se u lice, prisili ga da se pokloni,


                                                ~ 525 ~
   520   521   522   523   524   525   526   527   528   529   530