Page 217 - William Engdahl - Stoljeće Rata

Državama nakon antinuklearne histerije u Three-Mile Islandu, koja je
rezultirala daljnjim godinama kašnjenja završetka izgradnje postojećih
elektrana, nuklearna je energija postala neprihvatljivo skupo ulaganje
za američke električne kompanije pod Volckerovim režimom kamatnih
stopa. Nakon te godine, 1979., u Sjedinjenim Državama nije naručen
ni jedan novi nuklearni reaktor, a desetine je polusagrađenih i planiranih
nuklearnih projekata otkazano na pola puta zbog tih prohibitivnih troškova
financiranja. Jedan od najnaprednijih sektora proizvodnoga gospodarstva
bio je prepušten odumiranju.
Volckerova je šok terapija bila nametnuta očajnom i neupućenom
predsjedniku Carteru, koji je u martu 1980. spremno potpisao jedan
neobičan zakon, “Zakon o ukidanju nadzora nad depozitnim institucijama
i monetarnom kontrolom iz 1980.” Taj je zakon ovlastio Volckerove
Federalne rezerve da nametnu bankama rezervne kvote, čak i ako nisu bile
u sistemu Federalnih rezervi, uključujući štedne i kreditne banke. Rezultat
je bio da je Volckerova kreditna omča uspjela u dovoljnoj mjeri odsjeći
dotok kredita. Osim toga, taj je novi zakon u potpunosti ukinuo sva
zakonska ograničenja na kamatne stope koje su banke mogle zaračunavati
svojim klijentima po uredbi koju su Federalne rezerve nazvale “Uredba Q”.
Također je taj zakon opozvao sve državne zakone koji su postavljali granice
kamatnim stopama, takozvane protulihvarske zakone.
Gornja granica kamatnim stopama bilo je nebo, a vjerska dogma novog
anglo-američkog monetarizma bila je: novac, ili barem poslušan platiša
lihvarskih kamata bankama Londona i New Yorka, bio je kralj, a svijet je
bio njegov poslušni sluga.
Politička je ofenziva gospode Thatcher i gospodina Volckera iz
ranih 1980-ih godina uništila moguća dugogodišnja ulaganja države
u infrastrukturu i kapitalnu izgradnju, poput izgradnje željeznica,
autoputeva, mostova, kanalizacija i elektrana. Od vremena prvoga
naftnog šoka iz 1975. pa do 1985., Međunarodni je institut za željezo i
čelik izračunao da su ukupna državna ulaganja u najvećim industrijskim
zemljama u izgradnju javne infrastrukture pala na polovicu ulaganja iz
sredine 1970-ih. Svjetska proizvodnja čelika, pomorski prijevoz i drugi
pokazatelji stvarnih gospodarskih tokova odražavali su katastrofalnu
anglo-američku politiku monetarnog šoka. Svjetska je industrija čelika
bila prisiljena upasti u najgoru depresiju od 1930-ih godina.3
Monetarni šok Paula Volckera i opadanje američkoga gospodarstva

217