Page 37 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 37
Kako su strani krediti pripomogli da Argentina
postane "div soje"
S krizom duga iz 1980-tih godina sve se promijenilo. Kao i
mnoge druge zemlje u razvoju, ovisne o uvozu nafte i stranom
kapitalu za svoje gospodarstvo, i Argentina se, poslije drastič
noga šoka cijene nafte iz razdoblja od 1973. do 1979., našla
sučeljena sa strašnom nestašicom dolara, prijeko potrebnih za
kupnju uvoznih dobara, osobito nafte.
Za većinu zemalja u razvoju ti naftni šokovi označili su kraj
razvoja, nemogućnost financiranja razvoja industrije i poljo
privrede i pokapanje nada u bolji život koji je tijekom šezdese
tih godina bio na pomolu. Newyorške i londonske banke namjer
no su tim zemljama davale kredite za pokriće njihovih deficita.
Tako su južnoameričke zemlje zagazile na put ovisnosti o du
govima, u novi oblik neslužbenog imperijalizma, koji su pro
vodili ljudi bez lica - birokrati Međunarodnoga monetarnoga
fonda i Svjetske banke, u interesu privatnih bankarskih ma
gnata poput Davida Rockefellera i njegovih banaka Chase
Manhattan i Citicorp.
Upravo u trenutku najtežega udara naftnoga šoka na gospo
darstvo, kao uvrnuta i zla kob, istodobno s naftnim šokom iz
1974/75. svijet je pogodila i strašna suša kakva desetljećima
prije toga nije zapamćena. To je dovelo do slabih uroda, osobi
to u Africi, Južnoj Americi i nekim dijelovima Azije. Zbog očaj
ničke potrebe za uvozom golemih količina žita i drugih namir
nica iz Sjedinjenih Američkih Država i zemalja Zapadne Euro
pe, većina zemalja u razvoju bila je sučeljena s gladi, nesposob
na financirati tako velike količine uvozne hrane, a o financi
ranju naftnoga šoka da i ne govorimo.
Dinamika nastala nakon što su Engleska i Amerika, u kolo
vozu 1971., ukinule zlato kao pokriće dolara, poslije čega je
uslijedilo povećanje cijene nafte od 400%, dovela je većinu
40