Page 36 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 36
Važno je uočiti da je 2004., prema jednoj studiji Zaklade
Pew, od svih poljoprivrednika koji su tada uzgajali GM usjeve,
85% bilo onih koje se drži "siromašnima", i to većinom iz ze
malja u razvoju, tj. upravo onih zemalja koje stenju pod uvjeti
ma Međunarodnoga monetarnoga fonda i velikim inozemnim
kreditima. 1
Ali, glede temeljne strukture poljoprivrednoga zemljišta,
nijedna zemlja na svijetu nije tako temeljito transformirana kao
Argentina. Njezina povijest uzgoja genetski modificiranih usjeva
i njezina "revolucija soje" jest primjer za proučavanje načina na
koji neka zemlja, u ime "napretka", prestaje proizvoditi dostat
ne količine hrane za vlastite potrebe, tj. postaje ovisna o uvozu.
Do početka osamdesetih godina 20. stoljeća ta je južno-
američka zemlja bila izuzetna po razini životnoga standarda
njezina naroda. Poljoprivredni sustav, dijelom pod utjecajem
vladavine Juana Perona, bio je raznolik i produktivan. U njemu
su prevladavali mali obiteljski posjedi. Tijekom sedamdesetih i
početkom osamdesetih godina tipičan argentinski zemljorad
nik uzgajao je male količine nekih usjeva, povrća ili žitarica,
nešto peradi, stado ovaca, koza ili krava za proizvodnju mlijeka
i, ponekad, stado goveda za prodaju mesa, i to na malom po
sjedu koje je obitelj desetljećima uživala temeljem prava po
sjeda. Tada je kvaliteta argentinske govedine bila tako visoka
da je po svjetskim standardima konkurirala teksaškoj. Sve do
1980-tih godina na toj plodnoj i bogatoj zemlji proizvodilo se
znatno više nego što su zemljoradničke obitelji mogle potroši
ti. Nije bilo državnih dotacija za zemljoradnike, a zaduženost
zemljoradnika bila je minimalna.
1
"Genetically Modified Food Crops in the United States" (Genetski mo
dificirane namirnice u Sjedinjenim Američkim Državama), Pew Inititative
on Food and Biotechnology (Inicijativa Zaklade Pew o hrani i tehnologiji),
kolovoz 2004. www.pewagbiotech.org.
39