Page 35 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 35

Godine  2004.  genetski  modificiranim  usjevima  bilo  je  za­
        sijano  čak 67  milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta,  što je
        bilo  gotovo  četiri  puta  više  nego  samo  osam  godina  ranije,  tj.
        1996.  Te  su površine obuhvaćale  čak jednu četvrtinu ukupnog
        svjetskog  poljoprivrednog  zemljišta.  To  pokazuje  kako  su  ge­
        netski  modificirani usjevi već dobrano bili na putu da,  za dese­
        tak  godina  ili  čak  ranije,  zavladaju  svjetskom  poljoprivrednom
        proizvodnjom,  barem  na području  osnovnih  usjeva.
           Više  od  dvije  trećine  tih  površina,  tj.  42  milijuna  hektara,
        posijao  je  vodeći  svjetski  zagovornik  genetski  modificiranih
        usjeva  -  Sjedinjene  Američke  Države.  Ta  činjenica,  tvrdili  su
        njezini pobornici,  dokazuje  kako postoji visok stupanj  povjerenja
        američke  Vlade,  potrošača  i  poljoprivrednika  u  to  da  genetski
        modificirani  usjevi  imaju  znatne  prednosti  u  odnosu  na  kon­
        vencionalne  usjeve.  Pokazat će  se da je to okrutna prijevara.
           Godine  2004.  druga  zemlja  na  svijetu  po  količini  obradivih
        površina zasijanih  GM  usjevima,  odmah  iza  Sjedinjenih  Ame­
        ričkih Država, bila je Argentina,  s  14 milijuna hektara.  Brazil je
        tada  imao  znatno  manje  takvih  površina,  iako  im  se  količina
        ubrzano  povećavala.  U  toj  je  zemlji 2005.  ukinut  zakon  kojim
        je bilo zabranjeno  sijati  i  uzgajati  GMO  usjeve,  uz obrazloženje
        da  su  se  ti  usjevi  već  toliko  proširili  da  ih  više  nije  moguće
        kontrolirati.  Značajne  programe  uzgoja  takvih  usjeva  tada  su
        već imale i Kanada, Južna Afrika i  Kina.
           Odmah iza tih zemalja,  ali  s tako ubrzanim programima da
        će ih ubrzo dostignuti,  bile su Rumunjska,  Bugarska i Poljska-
        sve  tri  bivši  sovjetski  sateliti  s  plodnom  obradivom  zemljom  i
        labavim pravnim sustavima.  Vijest o znatnim količinama takvih
        usjeva  stigla je  i  iz  Indonezije,  s  Filipina,  iz  Indije,  Kolumbije,
        Hondurasa i Španjolske.  I mnoge druge  siromašnije zemlje,  tj.
        one za koje postoje dostupni podaci, postale su, prema podaci­
        ma koje je prikupila Zaklada Pew iz SAD-a, metama kompanija
        koje  promiču  uzgoj  genetski  modificiranih  usjeva  te  primjenu
        specijalnih  herbicida.

        38
   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39   40